ŠV 24. X. NZZ: ZEMLJE-KANDIDATI DRUGORAZREDNE ČLANICE?

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 24. X. 2002. Savez zemalja-kandidata za pristup EU "Izgledi za prijem u članstvo u EU ne izazivaju samo likovanje. U praktično svim od ukupno 10 zemalja uglavnom iz srednjeg dijela istočne Europe, koje 2004. g. namjeravaju pristupiti EU, javlja se i osjetan otpor, utemeljen, između ostalog, na strahu da će se Bruxelles prema relativno siromašnim nekadašnjim komunističkim zemljama odnositi kao prema 'članicama drugog reda' i dodijeliti im čak i status neto-platiša. Anketa, koju je nedavno u Češkoj provelo privatno društvo STEM, ukazuje na to da nepovjerenje prema Bruxellesu raste te da znatan dio biračkog tijela ne isključuje mogućnost da članstvo u EU sa sobom donese niži životni standard. U nekadašnjim komunističkim zemljama, koje nisu ništa manje navikle na pomoć države i subvencije od, primjerice, Njemačke, ne pretjerano susretljivo formulirani zahtjevi predstavnika Bruxellesa katkad izazivaju strah a nerijetko i ljutnju. Doduše, u praktično svim zemljama takozvane Laekenske skupine većina građana još uvijek podupire pristup EU. Ipak, entuzijazam koji je još prije deset godina obilježavao raspravu o tom pitanju dobrim je dijelom jenjao. Zemlje-kandidati za pristup EU žele se koordiniranom politikom suprotstaviti takvom trendu. U Pragu su se u utorak sastali ministri vanjskih poslova Laekenske skupine (koju čine Estonija, Letonija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska, Cipar), kako bi skovali savez čiji će cilj biti zaštita njihovih interesa. Glavna tema razgovora bila je poljoprivreda, koja je u praktično svim državama još uvijek snažno obilježena nesretnim socijalističkim nasljeđem iako su najveći ožiljci kolektivizacije u pravilu već uklonjeni. Diskretna naznaka Bruxellesa da bi novopridošlice u EU u početku mogle dobivati daleko manje subvencije za poljoprivredu od etabliranih članica izazvala je u članicama Laekenske skupine popriličnu ljutnju. 'Naš se položaj nakon pristupa u EU ni u kom slučaju ne smije pogoršati', izjavio je u srijedu slovenski ministar vanjskih poslova Rupel. Postignut je dogovor o usmjeravanju zajedničkog i u prvom redu odlučnog pritiska na EU radi izbjegavanja 'nepoštenih uvjeta', napomenuo je Rupel. Nove članice ni u kom slučaju ne žele postati privjeskom EU za koji će vrijediti drugačija, možda čak i diskriminirajuća načela upravljanja, dodao je slovenski ministar vanjskih poslova. Češki ministar vanjskih poslova Svoboda objavio je da je Laekenska skupina odlučila nakon pristupa zatražiti više opće subvencije iz Bruxellesa i ustrajati na zadržavanju aktualnih limita za poljoprivrednu proizvodnju. Nadalje, zemlje-kandidati ustrajat će po Svobodi na skraćivanju prijelazne faze koja će biti dokončana izjednačavanjem subvencija za poljoprivredu s onima namijenjenima ostalim članicama EU. U zajedničkom priopćenju istaknuto je da je važno očuvati 'konkurentnost' vlastite poljoprivrede. Time se, doduše, ne aludira na smanjivanje subvencija ni na odustajanje od izravne financijske potpore rad ubrzavanja nužne strukturne preobrazbe već se izražava nada u brze i opsežne subvencije iz Bruxellesa, koje će omogućiti opstanak pri suočavanju sa snažnom konkurencijom iz zapadne Europe - posrijedi je lijep primjer 'brkanja lončića', prisutnog, naravno, i u zapadnim dijelovima EU. Naime, valja napomenuti da će subvencije iz Bruxellesa, naravno, i u poljoprivredi istočnog dijela srednje Europe suzbiti a ne pojačati težnju bolnim strukturnim reformama. Načelo solidarnosti temeljni je potporanj EU i treba ga poštivati, istaknuto je u nastavku spomenutog priopćenja. Nadalje, ministri vanjskih poslova članica Laekenske skupine izjasnili su se za to da velika konferencija na razini vlada, posvećena budućnosti povećane EU, bude održana tek 2004. g. kako bi se novim članicama pružila prilika za sudjelovanje. Sljedeći sastanak Laekenske skupne trebao bi biti održan u studenom ove godine na razini šefova vlada", napominje na kraju izvješća Ulrich Schmid.