RU IZVESTIJA 23. 10. 2002. HAVEL BUSHU

RUSIJA IZVESTIJA 23. 10. 2002. Havel Bushu: Nikakvog dječaka nije bilo Ovih je dana češki predsjednik Vaclav Havel povjerljivo obavijestio predsjednika Busha: nikakvih svjedočanstava koja bi mogla potvrditi izvješća o pariškom susretu organizatora napada 11. rujna i iračkih obavještajnih časnika - uopće nema. Rasprave oko vojne operacije u Iraku na taj su način ostale bez glavnoga aduta - potvrde bagdadskih veza s Bin Ladenom, piše Natalija Babasjan. Iako su se prve informacije o navodnim susretima terorista Muhammada Atte s iračkim obavještajcem al-Anijem, koji radi u Pragu u diplomatskoj službi, bazirale na tvrdnjama jednog informatora čeških obavještajaca iz redova Arapa koji žive u Češkoj, o njima se oglasio ministar vanjskih poslova Češke na konferenciji za tisak. Otad je Amerika rabila tu informaciju kao bezmalo glavni dokaz sudjelovanja Bagdada u napadima 11. rujna i suradnji s Al Qaidom. Posljedično, i kao promičbeni argument za vojnu operaciju u Iraku. U rujnu se ta optužba nalazila na prvom mjestu, a sad ondje zjapi rupa. Ulja na vatru je dolio Miloš Zeman, u to vrijeme češki premijer, koji je u studenom 2001. u Washingtonu ocijenio inkriminirani susret kao pripremu napada na praški ured radija 'Slobodna Europa'. Ali, na zahtjev Vaclava Havela, provedena je istraga i utvrđeno je kako je M. Atta samo prošao kroz Češku u lipnju 2000. na putu u SAD. A po američkim nalazima, u spornom trenutku se Atta nalazio u Virginiji. Dotle je al Ani u travnju 2001. na zahtjev češke vlade opozvan iz Praga. Nikakvih se potvrda njegovoj sklonosti terorizmu do danas nije našlo. Doduše, to nije uopće značajno: operacija protiv Iraka se gorljivo priprema, ali po drugim optužbama. A u Havelovoj senzaciji ima još jedna zanimljiva podrobnost. Poslije 'Baršunaste revolucije' i pada komunističkog režima u Čehoslovačkoj, novo vodstvo je stupilo u vezu sa zapadnim tajnim službama, i to na polju protuterorizma. Ranije je samo protuteroristički odjel češke tajne službe BIS ostao kadrovski neokrznut i poslije promjena u državi. Ojačala je i suradnja s britanskim službama, čak dotle da su se češki specijalci podučavali u Engleskoj. Međutim, kasnije su se posvađali u skandalu s britanskim agentom u Pragu Christoferom Harranom, koji se u Pragu oslonio na češke agente u obrađivanju drugog čovjeka iračkog veleposlanstva. Kad su tom Džabiru Salimu Česi izgubili trag, Iračanin je odjednom osvanuo u Njemačkoj tražeći azil za sebe i svoju šestočlanu obitelj. A kad se prebacio u Englesku, Britanci su umjesto dragocjenog špijuna dobili beskorisnog emigranta. To je dovelo do zahlađenja među dvjema službama, a neugodno pismo iz Engleske stiglo je tajnom poštom do načelnika češke službe BIS na temu oštre kritike njegovih suradnika. Uvrijeđeni Česi su se išli osvetiti bahatim Britancima i to na račun Harrana, za kojega je tisak iznio da je - homoseksualac. Sad su se Britanci uvrijedili, jer su svojedobno pitali češke kolege imaju li što protiv da surađuju s agentom-homoseksualcem. A Česi su rekli: 'Nema problema'. Problem je kulminirao kad je osramoćeni Harran pobjegao iz Praga. Suradnja između dviju služba na polju praćenja iračkog veleposlanstva bila je prekinuta upravo u vrijeme Attinog dolaska u Prag. Kvarenje odnosa s Britancima stajalo je glave načelnika BIS-a Karela Vulterina. Njegov nasljednik se uskoro našao u središtu skandala, kad je štitio svojega suradnika nakon skrivljene prometne nesreće. Takvo slabljenje specijalnih služba osnažilo je njihovu konkurenciju, pa službeni češki dužnosnici vide razlog problema s praćenjem susreta Atta-Ani u banalnom odsuću koordinacije između Ministarstva vanjskih poslova, ureda premijera i obavještajne službe.