US-WT 22. X. NEVOLJE U EUROZONI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 22. X. 2002. Nevolje u eurozoni "U eurozoni u posljednje vrijeme ne manjka događaja. Veliki problemi njemačkih banaka, koje je dodatno pogoršao rekordni broj bankrota i kolaps njemačkog tržišta dionica, dobio je na težini zbog navoda da je Commerzbank suočen s krizom likvidnosti nakon velikih ukupnih gubitaka u poslovanju. Kreditna sposobnost te banke i one drugih glavnih njemačkih banaka dramatično se smanjila. Do kraja prošlog tjedna, cijena dionica Deutsche Banke, najveće u Njemačkoj, pala je za gotovo 30 posto u protekla tri mjeseca, dok je cijena dionica drugih velikih njemačkih banaka pala za više od 40 posto u istom razdoblju. Koliko god bile veliki, problemi njemačkih banaka blijede u usporedbi s njenim sve gorim fiskalnom stanjem. Uz stopu nezaposlenosti od 9.8 posto koja znači više od 4 milijuna nezaposlenih radnika, njemački sustav socijalne pomoći je sve opterećeniji. U međuvremenu, porezni prihod pada, kao posljedica gospodarstva u krizi. Očekuje se da će se stopa rasta njemačkog gospodarstva u drugoj polovici 2002. dramatično usporiti u odnosu na slabašnu godišnju stopu rasta od 1.1 posto u prvoj polovici. Njemačka je smanjila i planiranu stopu rasta od 2.5 posto u 2003. godini na 1.5 posto. Kao rezultat toga, njemačka vlada, koja je ustrajala kako sve buduće zemlje EU-a moraju prihvatiti Pakt EU-a o stabilnosti i rastu kao cijenu uključenja u sustav jedinstvene valute, prošlog je tjedna objavila kako će ove godine prekršiti uvjete Pakta. Kombinacija povećanja isplata socijalne pomoći i smanjenja poreznih prihoda znači da će deficit u njemačkom proračunu premašiti ograničenje od 3 posto koji propisuje Pakt, objavila je vlada prošlog tjedna. Nedugo nakon što je Njemačka priznala očito, predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi objavio je iz Pariza, u intervjuu koji je objavio 'Le Monde' kako je Pakt o rastu i stabilnosti 'glup'. U međuvremenu, francuski učitelji demonstrirali su u Parizu zbog najave o otpuštanjima i smanjenju financiranja prosvjete. I Francuska je u opasnosti da će prekršiti limit od 3 posto proračunskog deficita. Francuski predsjednik Jacques Chirac, međutim, čije će gospodarstvo biti sretno ako ove godine zabilježi rast od 1 posto, pojasnio je kako nema namjeru da ga fiskalno ograničavaju odredbe Pakta za rast i stabilnost. Zaista, prošlog su mjeseca Francuska i Njemačka, kao i Portugal, koji je prvi prekršio limit proračunskog deficita, te Italija, čije su proračunske standarde uspoređivali s Enronovim metodama - prisili Europsko povjerenstvo da produlji krajnji rok za rebalans proračuna s 2004. na 2006. Kad smo kod Italije, milijuni radnika iz najvećeg sindikata te zemlje u petak su sudjelovali u jednodnevnom štrajku koji je uzrokovao kaos u transportnom sustavu cijele Italije. Štrajk je sazvan u prosvjed protiv proračunske i politike premijera Silvia Berlusconija. U proteklih godinu dana, gospodarstvo Italije je naraslo tek za bijednih 0.2 posto. 'Fiat', najveća privatna tvrtka u zemlji, planira ukinuti 8.100 radnih mjesta, odnosno otpustiti 20 posto radnika koji rade u automobilskoj industriji u Italiji. Iako je pakt o rastu i stabilnosti ove godine bez sumnje ograničio fiskalne opcije tri najveća gospodarstva, Europska središnja banka (ECB) odlučno je odbila sniziti svoje kratkoročne kamate, koje iznose 3.25 posto. To je gotovo dvostruko više od ciljanih kamata federalnih fondova Federalne pričuve - 1.75 posto. Bez obzira na činjenicu da je Njemačka, daleko najveće europsko gospodarstvo i gospodarska lokomotiva kontinenta, suočena sa sve većim deflacijskim pritiskom, ECB javno izražava zabrinutost zbog inflacije. Čini se bizarnim da Pakt o rastu i stabilnosti teži prisiliti gospodarstva eurozone da prihvate strože fiskalne politike u vrijeme kada se ta gospodarstva približavaju recesiji. Pravilna kratkoročna politika kombinirala bi ublažavanje i monetarne i fiskalne politike. Dugoročno, međutim, takve politike ne bi urodile stopom rasta koju Europska Unija koja se širi očajnički treba. Tržišta radne snage u tri najjača gospodarstva EU-a ipak trebaju biti mnogo manje stroga. Tržišta robe treba izložiti većem broju konkurentnih tvrtki, ne manjem. Treba prihvatiti fiskalnu politiku usmjerenu na rast (odnosno niže poreze). A države sa sustavom socijalnog osiguranja moraju odbaciti svoje rutinsko prihvaćanje dugoročnih stopa nezaposlenosti između 8 i 10 posto", stoji u uvodniku lista.