AT-E-EI-NL-referendum-Organizacije/savezi-Diplomacija au 20. X. APA: irci uklonili tek jednu prepreku AUSTRIJAAPA20. X. 2002.Irsko prihvaćanje sporazuma iz Nizze označava uklanjanje tek jedne u nizu prepreka"Uzdah olakšanja u EU bio
je čujan. Već nakon nedjeljne objave prvih nepotpunih rezultata iz sedam od ukupno 42 irska izborna okruga predsjedatelj Povjerenstva EU Romano Prodi izjavio je da je posrijedi 'zeleno svjetlo proširenju' EU. Time je nastavljena realizacija 'projekta stoljeća' u EU - riječ je o prijemu 10 novih članica u europsku zajednicu 2004. g, i još dvije možda do 2007. g. No, valja otkloniti još neke prepreke s tračnica prije no što vlak stigne na odredišni kolodvor.Nakon mogućeg pristanka Iraca na sporazum iz Nizze, instrument osposobljavanja EU za proširenje, broj članica EU koje su ga usvojile popet će se na 15. Od pristupa u europsku zajednicu sve će nove članice moći imenovati po jednog povjerenika i time biti zastupljene u najvažnijem tijelu EU. Kako time ne bi bila blokirana sposobnost djelovanja Povjerenstva, maksimalni broj povjerenika bit će ograničen. Od 1. siječnja 2005. g. Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija Španjolska morat će se odreći po jednog
AUSTRIJA
APA
20. X. 2002.
Irsko prihvaćanje sporazuma iz Nizze označava uklanjanje tek jedne
u nizu prepreka
"Uzdah olakšanja u EU bio je čujan. Već nakon nedjeljne objave prvih
nepotpunih rezultata iz sedam od ukupno 42 irska izborna okruga
predsjedatelj Povjerenstva EU Romano Prodi izjavio je da je
posrijedi 'zeleno svjetlo proširenju' EU. Time je nastavljena
realizacija 'projekta stoljeća' u EU - riječ je o prijemu 10 novih
članica u europsku zajednicu 2004. g, i još dvije možda do 2007. g.
No, valja otkloniti još neke prepreke s tračnica prije no što vlak
stigne na odredišni kolodvor.
Nakon mogućeg pristanka Iraca na sporazum iz Nizze, instrument
osposobljavanja EU za proširenje, broj članica EU koje su ga
usvojile popet će se na 15. Od pristupa u europsku zajednicu sve će
nove članice moći imenovati po jednog povjerenika i time biti
zastupljene u najvažnijem tijelu EU. Kako time ne bi bila blokirana
sposobnost djelovanja Povjerenstva, maksimalni broj povjerenika
bit će ograničen. Od 1. siječnja 2005. g. Njemačka, Francuska,
Velika Britanija, Italija Španjolska morat će se odreći po jednog
od svoja dva povjerenika.
Nadalje, sporazum iz Nizze predviđa i preraspodjelu važnosti
glasova u Europskom vijeću. Dok je aktualna 'kvalificirana većina'
definirana s najmanje 62 od ukupno 87 glasova, u Europskoj uniji
koja će brojiti 27 članica, spomenuta će većina iznositi 225 od
ukupno 345 glasova. Broj glasova u Europskom vijeću, kojima će
raspolagati nove članice, ovisit će o broju njihovih stanovnika.
Primjerice, Poljska, zemlja s 38 milijuna stanovnika, koja će
ubuduće biti šesta po veličini članica EU, imat će 27 glasova u
Europskom vijeću. Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija
imaju po 29, Španjolska 27 glasova a Austrija 12 glasova u tom
tijelu - kao i Mađarska i Češka.
Nadalje, za donošenje određene odluke u Europskom vijeću bit će
ubuduće potrebna i potpora većine država, drugim riječima, potpora
najmanje 62 posto stanovništva EU, koje te države zastupaju.
Proširenjem kategorije odluka čije je usvajanje uvjetovano
potporom većine u odnosu na odluke koje zahtijevaju jednoglasnu
potporu, Europsko vijeće trebalo bi postati djelotvornije. Broj
zastupnika u Europskom parlamentu bit će povećan sa 626 na 732, pri
čemu će također biti definiran broj zastupnika pojedinih zemalja.
Sporazum iz Nizze, utanačen nakon višednevnog i višenoćnog
natezanja, označen je uoči referenduma u Irskoj kao 'conditio sine
qua non' za proširenje ali valja napomenuti da je u praksi još i
danas predmet žestokih sporova. Primjerice, navedeni sporazum
regulira djelovanje EU koja obuhvaća 27 članica, pri čemu valja
napomenuti da će broj članica EU u prvoj fazi - 2004. g. - narasti na
ukupno 25 država. Pojedine zemlje-kandidati - poput, u prvom redu,
Mađarske - još uvijek nisu zadovoljne brojem dodijeljenih im
zastupničkih mjesta u Europskom vijeću i u Europskom parlamentu.
No, najveće prepreke proširenju - i to će nakon referenduma u Irskoj
postati sasvim jasno već sljedećih dana u Bruxellesu - još su uvijek
prisutne među sadašnjim članicama EU. I dalje ne postoji zajednička
pregovaračka pozicija u dva odlučujuća otvorena pitanja -
poljoprivredi i financijama. Odluka o tim pitanjima trebala bi biti
donesena 24. i 25. listopada u Bruxellesu, na izvanrednom sastanku
na vrhu šefova država i vlada. Nitko ne zna kako bi mogao izgledati
eventualni kompromis. Proteklih se dana opravdano spekuliralo da
nekim državama uopće ne bi bilo krivo kada bi Irci odbacili sporazum
iz Nizze.
Njemačka, Velika Britanija, Švedska i Nizozemska i dalje se
striktno protive izravnim isplatama subvencija novim članicama EU.
Doduše, pozicija Den Haaga oslabljena je padom vlade. U Austriji se
ministar financija Karl-Heinz Grasser (FPOE) opetovano
izjašnjavao protiv izravnih isplata subvencija novim članicama ali
njegovi istupi ne definiraju službeni stav vlade. No, Beč je još
uvijek rezerviran kada su u pitanju Benešovi dekreti i tranzitni
promet.
Zato će vlak proširenja sljedećih tjedana morati razviti
strahoviti tempo - želi li stići točno na vrijeme na odredišni
kolodvor. Izletnički vlakić morat će se preobraiti u Eurostar,
superbrzi, suvremeni vlak, kako bi bili ispunjeni uvjeti da
sredinom prosinca u Kopenhagenu napokon bude signalizirano zeleno
svjetlo za proširenje, koje je Prodi uočio već ove nedjelje. Nitko
više ne očekuje iskakivanje vlaka iz tračnica", napominje na kraju
analize Axel Reiserer.