ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Hrvatski i mađarski znanstvenici suglasni su i spremni za novi zajednički projekt "Slika o susjedu", istaknuo je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko Valentić neposredno po završetku
zagrebačkoga dijela međudržavnog znanstvenog skupa "Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.".
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Hrvatski i mađarski znanstvenici
suglasni su i spremni za novi zajednički projekt "Slika o susjedu",
istaknuo je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko
Valentić neposredno po završetku zagrebačkoga dijela međudržavnog
znanstvenog skupa "Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.".#L#
Višednevni međudržavni znanstveni skup "Hrvatsko-mađarski odnosi
1102.-1918." priređen o 900. obljetnici Kolomanove krunidbe za
prvoga hrvatsko-ugarskog kralja počeo je jučer u Zagrebu, a
nastavit će se u Biogradu i Zadru.
Održavanje toga skupa, rekao je Valentić, rezultat je
trogodišnjega zajedničkog rada i priprema na relaciji Zagreb -
Budimpešta između Hrvatskoga instituta za povijest i Instituta za
povijest Mađarske akademije znanosti.
Što se pak tiče novoga projekta "Slika o susjedu" ravnatelj
Hrvatskoga instituta za povijest objasnio je da bi znanstvenici,
pregledom školskih udžbenika iz povijesti, trebali istražiti kakva
se slika nudi Hrvatima o susjedima Mađarima i kako se, s druge
strane državne granice, gradi slika o Hrvatima u mađarskome
školskom sustavu.
Kako je rekao Valentić, taj projekt očekuje i Europska unija od
svake svoje članice prije ulaska u tu asocijaciju država i naroda.
Osim toga, započetu suradnju moguće je nastaviti i na drugim
projektima kao što je, dodao je, proučavanje prometnica između
Panonije i Jadrana. I to sada kada smo živi svjedoci kako se danas s
najvećim naporom obnavlja stara cesta "Via cardinalia" koja je
prije 2000 godina išla od Salone, današnjega Splita, do Aquincuma,
današnje Budimpešte što je, smatra Valentić, zapravo fascinantan
susret s poviješću.
Dodao je da hrvatski i mađarski znanstvenici razmišljaju i o
projektu "Srednja Europa - zajednički prostor Hrvata i Mađara" jer,
ustvrdio je, Srednja Europa je za dva naroda ne samo veliki prostor
na karti Europe već najprije tisućljetne duhovne veze i prožimanja
hrvatskoga i mađarskoga naroda.
Zato, iako je po naravi povijesna znanost uvijek okrenuta
prošlosti, Valentić je istaknuo kako toj znanosti nije strano
planiranje novih projekata za neka buduća vremena. Jer, napomenuo
je, čini se da nikada kao danas nije u svijetu postojalo tako snažno
zanimanje za povijesnu znanost.
Što se pak tiče netom završenoga zagrebačkog dijela međudržavnog
skupa "Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.", Valentić je
podsjetio kako ga je od priprema pa do realizacije pratilo ozračje
da je povijest svakoga naroda u samome korijenu njegove edukacije i
obrazovanja, ali i intelektualnoga oblikovanja suvremenoga
čovjeka.
(Hina) ip mc