VALENTIĆ I SZASZ O SKUPU "HRVATSKO-MAĐARSKI ODNOSI 1102.-1918."

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Velikim međudržavnim znanstvenim skupom "Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.", priređenim u prigodi obilježavanja 900. godišnjice Kolomanove krunidbe za prvoga ugarsko-hrvatskog kralja, organizatori - Hrvatski institut za povijest i Institut za povijest Mađarske akademije znanosti žele podsjetiti suvremeni svijet kako su Hrvatska i Mađarska u povijesti bile snažno upućene jedna na drugu.#L# Hrvatsko-mađarske duhovne, gospodarske i geoprometne veze imaju duboko korijenje, podsjetio je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko Valentić istaknuvši da tim starim korijenima hrvatski i mađarski povjesničari žele dati novi optimizam. Osim toga, ustvrdio je Valentić, zajednička obveza hrvatskih i mađarskih znanstvenika jest i upozoravati znanstvene, kulturne i političke čimbenike suvremenoga svijeta na postojanje najstarije unije u Europi. Valentić je napomenuo da su još od vremena svojih srednjovjekovnih država Hrvati i Mađari bili aktivni čimbenici i velike zajednice Srednje Europe koja za njih nije bila samo prostor na karti Europe. Zato je, istaknuo je, otvorenost hrvatskih znanstvenika prema historiografijama naroda Srednje Europe, posebice Mađarske i Austrije, te drugih naroda, uvjet bez kojega ne možemo cjelovito istražiti vlastitu povijest. A razmišljajući danas o ulasku Hrvatske u personalnu uniju s Mađarskom treba reći, istaknuo je Valentić, kako je točno da je Hrvatska 1102. izgubila međunarodni suverenitet. Ali, dodao je, Hrvatska je tijekom osam stoljeća zajedničkoga života s Mađarima uspijevala sačuvati svoju političku zasebnost što se prije svega odnosi na pravo na zasebni Hrvatski sabor te zajednički Ugarsko- hrvatski sabor, kao i pravo na bana, a od 1868. i na Zemaljsku vladu Kraljevine. Zamjenik ravnatelja Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti Zoltan Szasz ustvrdio je pak da je višestoljetni suživot Hrvata i Mađara važna tema za istraživanje kao "model bez premca" i iskustveni materijal za izgradnju buduće Europe. Iako je to gotovo tisućljeće zajedništva prirodno bilo puno konfrontacija, ali i kooperacija, istodobno je, smatra Szasz, i poticaj za znanstvenika dviju sada neovisnih i samostalnih država da na ravnopravnoj osnovi istraže zajedničku prošlost kao zalog za budućnost. Szasz je pročitao i govor ravnatelja Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti Ferenca Glatz kojega su obveze spriječile da nazoči skupu. Glatz, koji je aktivno sudjelovao u pripremama toga međudržavnog skupa, poručio je kako je zadovoljan što se mlađi kolege nisu zadovoljili njegovom prvotnom zamisli - organiziranjem radne konferencije koja bi utvrdila probleme i uspostavila veze već su željeli više - govoriti o konkretnim povijesnim temama, razmijeniti informacije i upoznati se s radom kolega. Ravnatelj Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti Ferenc Glatz smatra kako je potrebno razgovarati i o regionalizmu jer povijesni procesi i lanci događanja uvijek imamu prostornu ekspanziju pa zato i znanstvena politika Europske unije izrazito podupire osnivanje regionalnih centara za istraživanje društvenih znanosti. (Hina) ip mc