POČEO MEĐUDRŽAVNI ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKO-MAĐARSKI ODNOSI 1102.-1918."

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Međudržavni znanstveni skup "Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918." koji je počeo danas u Zagrebu organizirali su Hrvatski institut za povijest i Institut za povijest Mađarske akademije znanosti u prigodi obilježavanja 900. godišnjice krunidbe ugarskoga kralja Kolomanove iz dinastije Arpadovića za kralja Hrvatske u Biogradu na moru 1102.#L# Skup koji se održava u "Zlatnoj dvorani" Hrvatskoga instituta za povijest pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade i uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, prvi put je, u više od osam desetljeća zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti, okupio hrvatske i mađarske povjesničare koji će to razdoblje razmotriti na načelima moderne historiografija koja razbija dosadašnje nacionalno-državne okvire. Po riječima izaslanika pokrovitelja i zamjenika ministra znanosti i tehnologije Zdenka Franića, taj važan skup doprinos je prošlosti, ali i budućnosti odnosa između Hrvatske i Mađarske. Istaknuvši da su "mađarski prijatelji izuzetno pomogli Hrvatskoj u najtežim trenutcima njezine novije povijesti", Franić je napomenuo da je Ministarstvo znanosti i tehnologije nastojalo otvaranjem novoga mjesta na Odsjeku za hungarologiju na zagrebačkome Filozofskom fakultetu pridonijeti promicanju mađarske kulture u Hrvatskoj. U tijeku 816 godina zajedničke povijesti nije bio upitan identitet ni Hrvata niti Mađara, rekao je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gyoergy Csoti. Citirajući riječi hrvatskoga književnika Miroslava Krleže da se "o hrvatsko-mađarskim razmiricama može napisati knjiga a o zajedništvu knjižnice", veleposlanik Csoti istaknuo je da i aktualne politike dviju zemalja imaju zajednički cilj - priključenje euro-atlantskim integracijama. Zato će se, dodao je mađarski veleposlanik, na skupu razmotriti prošlost kako bismo mogli graditi bolju budućnost. Direktor sarajevskoga Instituta za historiju Ibrahim Karabegović smatra pak kako treba što više i sustavnije istraživati pozitivne strane u zajedničkoj prošlosti naroda. Održavanje skupa pozdravio je i predsjednik Društva hrvatsko- mađarskoga prijateljstva Aleksandar Šolc koji je istaknuo da će sva predavanja na skupu biti korisna za bolje poznavanje prošlosti hrvatskoga i mađarskoga naroda. Predsjednik Društva mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj Karoly Skala izrazio je pak zadovoljstvo što se u vremenu globalizacije i integracijskih procesa mali narodi približavaju i pojačavaju svoju suradnju zašto pak, istaknuo je, i u Hrvatskoj i u Mađarskoj postoji logistika - značajan intelektualni potencijal mađarske i hrvatske nacionalne manjine. Zadovoljstvo zbog održavanja skupa izrazili su i predstavnici organizatora - ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko Valentić i zamjenik ravnatelja Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti Zoltan Szasz. Višednevni skup održat će se u Zagrebu 15. i 16. listopada, a nastavit će 17. listopada u Biogradu, a 18. listopada završit će u Zadru predavanjem o sudskoj organizaciji u Ugarskoj u vrijeme Arpadovića i kraljeva iz mješovitih dinastija. Tijekom zagrebačkoga dijela skupa hrvatski i mađarski znanstvenici radit će u četiri sekcije na kojima će biti riječi o : Srednjovjekovnoj personalnoj uniji (1102.-1527.), zajedništvu na granici između dva velika carstva (XVI.-XVIII. st.), ideologiji i političkim pitanjima (1790.-1868.) te hrvatsko-mađarskim odnosima od Nagodbe do rasula Monarhije (1868.-1918.). (Hina) ip mc