ZAGREB, 14. listopada (Hina) - "Hrvatska demografska i demostrateška drama" naslov je objavljenoga zbornika radova istoimenoga okruglog stola koji je u travnju organizirala udruga "11. siječnja 1972." i Hrvatsko žrtvoslovno
društvo.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - "Hrvatska demografska i
demostrateška drama" naslov je objavljenoga zbornika radova
istoimenoga okruglog stola koji je u travnju organizirala udruga
"11. siječnja 1972." i Hrvatsko žrtvoslovno društvo. #L#
Predstavljanje zbornika, 16. listopada, o kojemu će govoriti
predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, akademik Vlatko Pavletić,
Mladen Ante Friganović, Zoran Jašić, Marko Veselica i glavni
urednik Mile Pešorda, organiziraju Matica hrvatska i samoborski
izdavač zbornika "A. G. Matoš".
U zborniku, na čijoj omotnici piše "Kako zaustaviti izumiranje
Hrvata u domovini", objavljeni su radovi 19 poznatih hrvatskih
akademika, demografa, znanstvenika i liječnika.
Po ocjeni akademika Vlatka Pavletića, koji je priredio zbornik te
uvodno govorio na okruglom stolu, ako se demografski trendovi
nastave u Hrvatskoj u idućem desetljeću, "drama" više neće biti
dovoljna odrednica za taj proces koji nagoviješta "tragediju"
jednog od starih europskih naroda.
Po demografskim podatcima, 1900. u današnjim granicama Hrvatske
živjelo je 3.161.456 stanovnika. Deset godina ranije, tj. 1890. na
istom prostoru živjelo ih je 2.854.558. Po posljednjem popisu
stanovništva, 2001., u Hrvatskoj ima 4.437.460 stanovika.
Hrvatska je u dvadesetom stoljeću u nekoliko navrata izgubila
stotine tisuća uglavnom odraslih stanovnika, razlog tomu bili su
ratovi i masovne egzekucije, ali i ekonomska i politička
emigracija. Jakov Gelo u radu "Kratka povijest hrvatskoga puta u
stvarnu demografsku provaliju" upozorava i na posljedice tristo
"turskih" godina u tijeku kojih ni jedna od petnaest hrvatskih
generacija, koje su živjele u tri četvrtine porobljenoga prostora
Hrvatske, nije proživjela životni vijek bez progona, pljački,
paleža doma, porobljavanja i ubijanja, da bi, u osvit osamnaestog
stoljeća, u oslobođenoj, ali u pustoj i spaljenoj domovini, život
otpočeo novi - šesnaesti naraštaj gotovo upola malobrojniji
(644.500 stanovnika) od predaka 1391.
Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić smatra da ignoriranje
postojećih demografskih pojava i procesa, njihovo prepuštanje
spontanim tokovima sve više zaoštrava, ne samo gospodarsku, već i
socijalnu krizu i uopće krizu života u Hrvatskoj.
"Žurni zaokret, prije svega prema spoznaji stvarnoga demografskog
stanja i njegovih gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih i drugih
posljedica po život naroda i prema akciji da se promjene ublaže,
odnosno barem uspore, neminovna je pretpostavka našeg ukupnog
razvoja", smatra Wertheimer-Baletić.
(Hina) mc