AT-BA-SI-ZABLUDE-Politika au 13.X.-apa- u bosni treba ukinuti narode? AUSTRIJAAPA13. X. 2002.Etnolog: dioba Bosne i Hercegovine 'uopće nije korisna'"'Posve nekorisnom' za pomirbu narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini naziva
ljubljanski etnolog Božidar Jezernik diobu Bosne i Hercegovine na dvije područne jedinice, provedenu poslije svršetka rata 1995. godine. Bez te diobe stanje u Bosni i Hercegovini danas bi bilo 'puno bolje', rekao je Jezernik u četvrtak novinarima u Ljubljani. Sadašnja državna struktura je naime rezultat 'izvoza srpskog nacionalizma u Bosnu'.Da bi se riješili etnički sukobi u Bosni, trebalo bi 'ponovno uvesti Bosance' kao narod, rekao je sveučilišni profesor, stručnjak za znanost o narodima na Balkanu i kritizirao međunarodnu zajednicu koja ustraje na 'diobenim crtama' između pojedinih narodnosnih skupina, umjesto da ih ukine. Čak su se i Srbi prije rata (1992. - 95.) uglavnom smatrali Bosancima.Jezernik je dalje ukazao da je 'u proteklih tisuću godina između triju narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini bilo manje ratova nego između Engleza i Francuza'. Još početkom XIX. stoljeća to je područje slovilo kao 'model snošljivosti' u Europi. Dolazili su
AUSTRIJA
APA
13. X. 2002.
Etnolog: dioba Bosne i Hercegovine 'uopće nije korisna'
"'Posve nekorisnom' za pomirbu narodnosnih skupina u Bosni i
Hercegovini naziva ljubljanski etnolog Božidar Jezernik diobu
Bosne i Hercegovine na dvije područne jedinice, provedenu poslije
svršetka rata 1995. godine. Bez te diobe stanje u Bosni i
Hercegovini danas bi bilo 'puno bolje', rekao je Jezernik u
četvrtak novinarima u Ljubljani. Sadašnja državna struktura je
naime rezultat 'izvoza srpskog nacionalizma u Bosnu'.
Da bi se riješili etnički sukobi u Bosni, trebalo bi 'ponovno uvesti
Bosance' kao narod, rekao je sveučilišni profesor, stručnjak za
znanost o narodima na Balkanu i kritizirao međunarodnu zajednicu
koja ustraje na 'diobenim crtama' između pojedinih narodnosnih
skupina, umjesto da ih ukine. Čak su se i Srbi prije rata (1992. -
95.) uglavnom smatrali Bosancima.
Jezernik je dalje ukazao da je 'u proteklih tisuću godina između
triju narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini bilo manje ratova
nego između Engleza i Francuza'. Još početkom XIX. stoljeća to je
područje slovilo kao 'model snošljivosti' u Europi. Dolazili su
znanstvenici iz zapadne Europe da bi promatrali miran suživot
muslimana, pravoslavaca i katolika.
U tijeku nastajanja nacionalnih država u Europi u XIX. stoljeću, na
Balkanu je ipak došlo do 'nezdrave mješavine' nacionalizma i
nasljeđa Osmanlijskog carstva. Pod turskom vladavinom stanovnici
današnje Bosne i Hercegovine ponajprije su se opredjeljivali prema
svojoj vjeri. Nemuslimani su u takozvanim 'miletima' imali veliku
vjersku autonomiju. Porastom nacionalizma vjerske su razlike
uzdignute u rang nacionalnih suprotnosti: 'Bilo je intervencija
izvana koje su u Bosni i Hercegovini pridonijele pogrješnoj
primjeni izraza nacija', kritizirao je Jezernik.
Činjenica da se danas jugoistočna Europa zove 'Balkan', prema
Jezerniku počiva na zabludi. Radi se o turskom izrazu za 'jako
pošumljena brda', koji se odnosio na bugarsko gorje Stara planina.
Njemački geograf August Zeune cijelom je poluotoku 1808. godine dao
naziv Balkan, jer je mislio da je Stara planina najvažnije gorje na
njemu. No zapravo je Dinarsko gorje veće. Prema staroj tradiciji,
geografi su područjima davali nazive po najvažnijim gorskim
lancima."