FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 13.X.-APA- U BOSNI TREBA UKINUTI NARODE?

AT-BA-SI-ZABLUDE-Politika au 13.X.-apa- u bosni treba ukinuti narode? AUSTRIJAAPA13. X. 2002.Etnolog: dioba Bosne i Hercegovine 'uopće nije korisna'"'Posve nekorisnom' za pomirbu narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini naziva ljubljanski etnolog Božidar Jezernik diobu Bosne i Hercegovine na dvije područne jedinice, provedenu poslije svršetka rata 1995. godine. Bez te diobe stanje u Bosni i Hercegovini danas bi bilo 'puno bolje', rekao je Jezernik u četvrtak novinarima u Ljubljani. Sadašnja državna struktura je naime rezultat 'izvoza srpskog nacionalizma u Bosnu'.Da bi se riješili etnički sukobi u Bosni, trebalo bi 'ponovno uvesti Bosance' kao narod, rekao je sveučilišni profesor, stručnjak za znanost o narodima na Balkanu i kritizirao međunarodnu zajednicu koja ustraje na 'diobenim crtama' između pojedinih narodnosnih skupina, umjesto da ih ukine. Čak su se i Srbi prije rata (1992. - 95.) uglavnom smatrali Bosancima.Jezernik je dalje ukazao da je 'u proteklih tisuću godina između triju narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini bilo manje ratova nego između Engleza i Francuza'. Još početkom XIX. stoljeća to je područje slovilo kao 'model snošljivosti' u Europi. Dolazili su
AUSTRIJA APA 13. X. 2002. Etnolog: dioba Bosne i Hercegovine 'uopće nije korisna' "'Posve nekorisnom' za pomirbu narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini naziva ljubljanski etnolog Božidar Jezernik diobu Bosne i Hercegovine na dvije područne jedinice, provedenu poslije svršetka rata 1995. godine. Bez te diobe stanje u Bosni i Hercegovini danas bi bilo 'puno bolje', rekao je Jezernik u četvrtak novinarima u Ljubljani. Sadašnja državna struktura je naime rezultat 'izvoza srpskog nacionalizma u Bosnu'. Da bi se riješili etnički sukobi u Bosni, trebalo bi 'ponovno uvesti Bosance' kao narod, rekao je sveučilišni profesor, stručnjak za znanost o narodima na Balkanu i kritizirao međunarodnu zajednicu koja ustraje na 'diobenim crtama' između pojedinih narodnosnih skupina, umjesto da ih ukine. Čak su se i Srbi prije rata (1992. - 95.) uglavnom smatrali Bosancima. Jezernik je dalje ukazao da je 'u proteklih tisuću godina između triju narodnosnih skupina u Bosni i Hercegovini bilo manje ratova nego između Engleza i Francuza'. Još početkom XIX. stoljeća to je područje slovilo kao 'model snošljivosti' u Europi. Dolazili su znanstvenici iz zapadne Europe da bi promatrali miran suživot muslimana, pravoslavaca i katolika. U tijeku nastajanja nacionalnih država u Europi u XIX. stoljeću, na Balkanu je ipak došlo do 'nezdrave mješavine' nacionalizma i nasljeđa Osmanlijskog carstva. Pod turskom vladavinom stanovnici današnje Bosne i Hercegovine ponajprije su se opredjeljivali prema svojoj vjeri. Nemuslimani su u takozvanim 'miletima' imali veliku vjersku autonomiju. Porastom nacionalizma vjerske su razlike uzdignute u rang nacionalnih suprotnosti: 'Bilo je intervencija izvana koje su u Bosni i Hercegovini pridonijele pogrješnoj primjeni izraza nacija', kritizirao je Jezernik. Činjenica da se danas jugoistočna Europa zove 'Balkan', prema Jezerniku počiva na zabludi. Radi se o turskom izrazu za 'jako pošumljena brda', koji se odnosio na bugarsko gorje Stara planina. Njemački geograf August Zeune cijelom je poluotoku 1808. godine dao naziv Balkan, jer je mislio da je Stara planina najvažnije gorje na njemu. No zapravo je Dinarsko gorje veće. Prema staroj tradiciji, geografi su područjima davali nazive po najvažnijim gorskim lancima."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙