FRANC-AFP OD 9.10.02. NOBELOVCI ZA EKONOMIJU

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP Čovjek nije razumna životinja, misle dobitnici Nobelove nagrade za 2002. "Dobro staro viđenje Adama Smitha, prema kojemu je čovjek razumno gospodarsko biće uvijek se činilo prelijepo da bi bilo istinito, ali je trebalo čekati pojavak suvremene psihologije da bi se pokazalo kako su ljudi gluplji, ali i manji sebičnjaci nego bi nas u to htjela uvjeriti većina gospodarstvenika. Ako smo toliko racionalni, zašto prevaljujemo desetke kilometara da bismo uštedjeli nekoliko kuna u manjoj kupnji? Zašto uz velike troškove osiguravamo jeftine kućanske aparate? Ili, ako smo toliki sebičnjaci, zašto ostavljamo tolike napojnice i vraćamo pronađene lisnice, premda nas nitko ne gleda? Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju za 2002. Daniel Kahneman i Vernon L. Smith dovoljno su proučavali ta pitanja da bi u svojim istraživanjima pokušali utvrditi kako ljudi donose odluke u svezi s novcem, postavljajući temelj dvama novim istraživačkim područjima, gospodarskoj psihologiji i eksperimentalnoj ekonomiji. Daniel Kahneman, izraelsko-američki psiholog, pokazao je da ljudi nisu bili kadri u potpunosti račščlaniti zamršene okolnosti u svezi s odlučivanjem, napose kada su sučeljeni s nesigurnošću, i da su se zadovoljili procjenom. (...) 'Takav nedostatak odmaka u tumačenju podataka može pridonijeti rasvjetljavanju nekolikih fenomena na financijskim tržištima koja je teško protumačiti pomoću postojećih obrazaca, kao što je kolebanje kojemu su izložena burzovna tržišta, za koja ne postoji očito obrazloženje', rekla je švedska Kraljevska znanstvena akademija u komentaru Kahnemanova rada. Priznavanje činjenice da ljudsku psihu više pogađa gubitak nego dobitak istog iznosa, omogućuje također da se rastumači nestabilnost tržišta, dodaje. Amerikanac Vernon Smith, gospodarstvenik po naobrazbi, također je dobitnik u tom suvremenom jurišu na tradicionalne teorije. Kao i njegov kolega, g. Smith ne vjeruje da 'homo economicus' djeluje ne temelju razuma. Zahvaljujući nizu potpuno novih laboratorijskih istraživanja, dokazao je ipak da njime ne vladaju osjećaji, što ga je navelo na zaključak da je naša iracionalnost predvidljiva. 'Ljudima je teško reći zašto nešto čine, ali mi imamo rezultate koji se uglavnom opetuju u mnogim našim istraživanjima', rekao je. Vernon Smith je u jednom danu ispitanicima podijelio po deset dolara, predloživši im da jedan dio dadu nekome - bez jamstva o povratku i da primatelj ne zna tko mu ih je dao. Ljudi su u prosjeku davali po pet dolara, što podupire tezu g. Smitha koji drži da su ljudi po naravi kooperativni. Smith je nastavio svoja istraživanja, usredotočivši se na istraživanje nadmetanja, koje je ključni proces raspodjele kapitala i nedugo zatim mogao je vladama preporučiti kakvo će nadmetanje biti najuspješnije u privatizaciji i u dodjeli licencija za telefoniju. Također je utvrdio sustav za odobravanje koncesija za zračni promet, zahvaljući računalnoj simulaciji i sudjelovao je u deregulaciji tržišta električne energije u Australiji u Novom Zelandu. 'Smith je utvrdio skup eksperimentalnih postupaka koji će biti norma za svako pouzdano laboratorijsko istraživanje', zaključuje švedska Akademija. Kao da je želio dokazati te tvrdnje, Smith je bio prilično iracionalan objavivši da ne će zadržati ništa od nagrade - dvojica dobitnika dijele deset milijuna švedskih kruna (1,10 milijuna eura)- već će ju u potpunosti namijeniti za istraživanje. To je jedan način, rekao je, da je zadržim, budući da je istraživanje moj život", piše Jurgen Hecker.