ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Madžarski pisac Imre Kertesz, koji je jučer dobio Nobelovu nagradu za književnoist, i koji u Kantu, Nietzscheu i Thomasu Mannu vidi velike filozofske i književne uzore, gotovo je nepoznat u Hrvatskoj -
njegova djela nisu prevođena na hrvatski jezik, nema ga u izdanjima Leksikografskog zavoda, a njegovo ime ne može se naći ni u opsežnom hrvatskom Leksikonu stranih pisaca, koji je objavljen prošle godine.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Madžarski pisac Imre Kertesz, koji
je jučer dobio Nobelovu nagradu za književnoist, i koji u Kantu,
Nietzscheu i Thomasu Mannu vidi velike filozofske i književne
uzore, gotovo je nepoznat u Hrvatskoj - njegova djela nisu
prevođena na hrvatski jezik, nema ga u izdanjima Leksikografskog
zavoda, a njegovo ime ne može se naći ni u opsežnom hrvatskom
Leksikonu stranih pisaca, koji je objavljen prošle godine. #L#
Glavna urednica hrvatskog Leksikona stranih pisaca Dunja Detoni-
Dujmić izjavila je kako joj nije poznato zašto ga u hrvatski
leksikon nije uvrstila Agota Goller, poznata madžarska sveučilišna
profesorica u mirovini, koja je kao suradnica radila na leksikonu.
Objašnjenje bi možda trebalo tražiti u tome, kako napominje Dunja
Detoni-Dujmić, što i drugi poznati književni leksikoni i
enciklopedije nemaju ime ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade -
Websterova američka književna enciklopedija, Brockhausov i
Wilpertov književni lesikon, francuski književni leksikon Lafont-
Bontiani, enciklopedija Britanica Hungarica i Enciklopedia
Britanica.
Imre Kertesz rođen je 9. studenoga 1929. u Budimpešti, odrastao je u
židovskoj obitelji, a kao dječak 1944. deportiran je u Auschwitz.
Kertesz je nakon što je 1945. oslobođen iz logora radio razne
poslove - bio je redaktor, pisao za kazalište te prevodio na
madžarski Nietzscheova i Wittgensteinova djela. Teških iskustava
holocausta, međutim, nije se mogao osloboditi te je od 1960. do
1973. radio na svojem najpoznatijem romanu "Čovjek bez sudbine",
koji je u komunističkoj Madžarskoj objavljen 1975., ali je autor
bio duboko prešućen do 1985., kad se pojavilo ponovljeno izdanje
toga romana.
Međunarodnu pozornost autor je izazvao kad se "Čovjek bez sudbine"
(Roman eines Schicksallosen) pojavio 1996. u njemačkom izdanju
"Rowohlta". Taj roman zajedno s romanima "Kadiš za nerođeno dijete"
i "Fijasko" tvore "Trilogiju čovjeka bez sudbine". Na velikom
njemačkom nakladničkom tržištu prvi put je neko Kerteszovo djelo
objavljeno 1992.
(Hina) mc