PRIORITET PRIJEDLOGA NOVOG FRANCUSKOG PRORAČUNA - SIGURNOST

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 29. rujna (Hina) - Prijedlog državnoga proračuna za iduću fiskalnu godinu i niz drugih zakonskih nacrta koje je francuska vlada objavila pred početak zasjedanja Nacionalne skupštine idućeg tjedna, potvrđuje već ranije istaknutu želju da se prioritet pruži pitanju vanjske i unutarnje sigurnosti. #L# Ovoga tjedna predočeni državni proračun predmet je pomnih istraživanja jer porast ili kresanje izdataka za pojedina ministarstva pokazuje kojim se smjerom želi uputiti Rafarinova vlada u teškoj zadaći pomirenja izbornih obećanja, s jedne, te ekonomskih imperativa ili financijskih ograda koje proistječu iz Pakta o stabilnosti, s druge strane. Pedro Sorbes, europski povjerenik za ekonomsku i monetarnu uniju, neuobičajeno je brzo i oštro reagirao te izrazio "svoju zaokupljenost" glede francuskoga budžeta. No, Europskoj je komisiji bilo lakše "vježbati strogoću" u slučaju Portugala, kad je bila pokrenuta stroga procedura zbog budžetskog deficita, nego sada na primjeru Francuske, kojoj, po pitanju "financijske nediscipline", društvo čine Njemačka i Italija. Vlada je prijedlogom novoga proračuna odložila ispunjenje jednog od izbornih obećanja predsjednika Chiraca, ono o smanjenju poreza za 30 posto, u petogodišnjem razdoblju, dokazujući onu drevnu da "izborna obećanja ne obvezuju one koji ih daju već one koji u njih vjeruju". Državni je proračun utemeljen na predviđanju rasta bruto nacionalnog proizvoda od 2,5 posto, hipoteza koja po mnogima, pa i po samom ministru financija, Francisu Meru, ne vodi računa o "jakoj vjerojatnosti pogoršanja konjunkture "ili pak, što je goruća aktualnost, o naglom skoku cijene nafte, jer predviđena cijena iznosi 25 dolara po barelu. Značajan porast rashoda zabilježila su ministarstva "kraljevskih ovlasti" vojska (6,1), pravosuđe (7,4) i unutrašnji poslovi (5,7), dok su proračuni za ministarstva kulture, zdravstva, prosvjete, okoliša i istraživanja, na primjer, smanjeni ili zadržani u ovogodišnjim okvirima Najveće je iznenađenje ipak predstavljalo otkriće "radnog dokumenta", to jest prijedloga zakona o unutrašnjoj sigurnosti i reforme Kaznenog zakonika, koje je izazvalo pravu buru na javnoj sceni te optužbe na račun "prvog policajca" Francuske, Nicolasa Sarkozya, ministra unutrašnjih poslova, zbog "ugrožavanja osnovnih sloboda". Prema "radnome dokumentu" koji još nije, dakle, zadobio formu zakonskog prijedloga - predviđeno je uvođenje u kazneni zakonik delikta prosjačenja, posebno "eksploatacije prosjačenja", mjera koja pogađa čitavu mrežu trgovine s hendikepiranom djecom iz istočne Europe, poglavito Rumunjske, strožije kažnjavanje prostitucije, "mamljenja mušterija" na javnim mjestima, uvođenje kazne roditeljima zbog učestalog i neopravdanog izostajanja djece u školi... do smanjenja kazni za sve "pokajnike" koji budu surađivali s policijom, drugim riječima "nadnica za potkazivanje".. Na udaru su dakle prosjaci, prostitutke, beskućnici, stranci "nomadi", đaci - "zabušanti"... pa stoga brojni kritičari "Sarkozyjeva prijedloga" govore o povratku u "ideologiju XIX stoljeća", suprotnu u mnogo čemu Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. "Ovaj projekt je posve zastrašujući jer nabacuje obrise jednoga društva u kojem će policajci obavljati posao sudaca... i u kojem će siromaštvo predstavljati zločin. Koliko ja znam Jacques Chirac nije bio izabran da bi primjenio program Le Pena" - izjavljuje Michel Tubiana, predsjednik Lige za ljudska prva. Sam ministar Sarkozy ponavlja da je "francuski narod jasno izrazio svoja očekivanja" kad je na parlamentarnim izborima glasovao za desnicu i njen program koji se ponajviše temeljio na pitanju sigurnosti. Oštre reakcije na "radni projekt" ublažit će mnoga pretjerivanja budućega zakona o unutarnjoj sigurnosti pa neki od medija nagađaju da je "dokument" i procurio zato da bi se opipalo bilo javnosti. (Hina) fc sd