CHIRAC O PRIORITETIMA FRANCUSKE VANJSKE POLITIKE

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 1. rujna (Hina) - U govoru pred sudionicima Desete godišnje konferencije ambasadora, francuski predsjednik Chirac je odredio četiri prioriteta u francuskoj vanjskoj politici: novi impulsi europskog izgradnji, jačanje "sigurnosti Francuza", te djelovanje u prilog "mira i demokratizacije", kao i na izgradnji "solidarnijeg i ekološki odgovornijeg svijeta". #L# Prvi put nakon petogodišnje kohabitacije, Chirac ima odriješene ruke u vanjskoj politici, slobodu akcije koja je još više naglašena činjenicom da je novi šef francuske diplomacije, Dominique de Villepin, bio njegov višegodišnji "najbliži suradnik" u predsjedništvu republike, te da se premijer Raffarin posvetio rješavanju najhitnijih pitanja na unutrašnjoj sceni. S drugom po veličini diplomatskom mrežom u svijetu - 268 veleposlanstava, konzulata i stalnih predstavništava ministarstva inozemnih poslova, kao i 438 predstavništva drugih državnih ustanova - Francuska želi sačuvati svoj utjecaj te je u tu svrhu Chirac posegnuo za nekim prepoznatljivim golističkim naglascima i ambicijama. Francuski predsjednik podržava proširenje Petnaestorice, ali ono ne bi smjelo biti "izgovor za prijevremenu reformu zajedničke poljoprivredne politike (PAC), do koje ne smije doći prije 2006. ne prije, dakle, prijema prve skupine kandidata. Chirac je iznio prijedlog da šefovi država i vlada Petnaestorice imenuju predsjednika Europskog vijeća i ministra vanjskih posloiva Unije, te se zauzeo za "produbljenje njemačko-francuskih odnosa" i izrazio želju da prigodom 40. obljetnice Elizejskog ugovora, koji su ga u siječnju 1963. potpisali De Gaulle i Adenauer, Francuska i Njemačka "zaključe novi utemeljujući pakt". Chirac je posebno ukazao na "uznemirujuću evoluciju" kakvu predstavljaju američke prijetnje "unilateralnom i preventivnom intervencijom" protiv režima u Bagdadu te naglasio kako je takva odluka u nadležnosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ipak, šef francuske diplomacije Villepin, je pred istim skupom osudio irački režim "koji predstavlja prijetnju sigurnosti, poglavito za svoje susjede", ocjena koja, kako naglašavaju analitičari, znači ograđivanje od stajališta koji je zauzimao njegov prethodnik na čelu Quai d'Orsaya, Hubert Vedrinc, koji je tvrdio da Irak ne predstavlja više opasnost za regionalnu sigurnost. Veći dio svoga govora Chirac je posvetio "održivom" ili, kako Francuzi kažu, "tajnom razvitku" i globalizaciji te najavio povećanje 50 posto francuske javne pomoći, u narednih pet godina, nerazvijenom Jugu, posebno zemljama Crnoga kontinenta. U tu svrhu Francuska će, kao domaćin summita G8, u lipnju iduće godine u Evianu, organizirati novi tip sastanka, radu kojega će se pridružiti i najviši predstavnici zemalja u razvitku", i na kojemu bi se trebala donijeti odluka o osnutku "eknomskoga i socijalnoga vijeća sigurnosti, koji bi bio instrument upravljanja globalizacijom". Novi dinamizam francuske vanjske politike već je dobio prvu svoju potvrdu u iznimno bogatom diplomatskom itinereru novoga šefa diplomacije, koji je za nešto više od sto dana, od stupanja na funkciju obišao veći dio Planeta, čak 28 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka ili Afrike, a do konca rujna planirani su posjeti Tadžikistanu, Afganistanu, Jeruzalemu i Zapadnoj Obali, Pakistanu, Indiji, Angoli i zemljama iz područja Velikih jezera te Bosni i Hercegovini, te Kosovu. "Putnička pomama, piše tako ovih dana pariški Le Monde, kakva se ne pamti u sjećanju diplomata. (Hina) fcet sd