ODBOR ZA FINANCIJE RASPRAVLJAO O IZVRŠENJU PRORAČUNA, NADZORU BANAKA...

Odbor za financije raspravljao o izvršenju proračuna, nadzoru banaka... Državni proračun se ostvaruje dobro, do kraja godine neće biti potrebe za rebalansom, ali će biti potrebe za preraspodjelama, jer su neki rashodi veći od planiranih, izvjestio je danas ministar financija Mato Crkvenac članove saborskog Odbora za financije i državni proračun koji su prihvatili izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci. U tom je razdoblju uprihodovano 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna u cijeloj godini. Rashodi su iznosili 34,1 milijardu kuna, što je 48 posto od planiranih 71,1 milijardu za ovu godinu. Crkvenac je pojasnio da je više od planiranog (za oko 380 milijuna kuna) potrošeno za plaće u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i prosvjete. Planirali smo brže reforme u obrani, no to se nije dogodilo, nakon što je proračun prihvaćen (utvrđeni) su određeni dodaci za dio policijskih poslova, te korekcije kolektivnih ugovora u prosvjeti, precizirao je ministar. Naveo je da su nastavljeni pozitivni trendovi u gospodarstvu, da se proračun u osnovi ostvaruje kako je koncipiran. Ministrov optimizam ne djele oporbeni zastupnici koji tvrde da se stabilnost proračuna održava zaduženjem. Ivan Šuker (HDZ) ističe da se država u prvih šest mjeseci zadužila za novih 6,8 milijardi kuna, a u dvije i pol godine nove vlasti državni je dug, kaže, porastao za 30 milijardi kuna. Evidentno je da su blagajnički zapisi porasli s jedne na pet do šest milijardi, a Škegro (HDZ-ov ministar financija) u najlošijim vremenima nije imao više od 1,3 milijarde kuna, kaže Šuker. Crkvenac odgovara da su stope na kratkoročno zaduživanje manje, te da bi oporba trebala pohvaliti što se najjeftinijim novcem financira ono što se ranije financiralo skupim. Vaš gospodin Škegro nije se mogao kratkoročno zadužiti, osobito ne po ovim stopama po kojima se mi zadužujemo, odgovorio je Šukeru. Žestoka polemika između Crkvenca i Šukera nastavljena je i oko djelovanja dvaju izvanproračunskih fondova - za zapošljavanje i za regionalni razvoj. Crkvenac, naime, nije prihvatio Šukerovu tvrdnju da ti fondovi nisu profunkcionirali. Fondovi su ustrojeni, imaju i razrađene projekte i ove godine ulaze u njihovu realizaciju, ustrajao je ministar. Bez veće rasprave, članovi Odbora prihvatili su Izvješće HNB-a o razvoju i radu funkcije nadzora banaka od 1992. do 2002. Jedini se za riječ javio Mijalić predbacivši predstavnicima HNB-a da je izvješće "umiveno i isfabricirano", da nema pomaka u razotkrivanju kriminala u Riječkoj banci. Izvješćem je, kaže, trebao dominirati odgovor zašto nadzor HNB-a ni u jednom slučaju nije djelovao preventivno, a propale su, dodaje, 33 banke i štedionice. Iznosi i podatak da trošak bankarskih kriza u Hrvatskoj iznosi 56 milijardi kuna, a štetama je pogođeno 400 tisuća štediša. Viceguverner HNB-a Čedo Maletić dogovorio je da je Banka izvješće napravila sukaldno zaključcima Sabora, da je HNB-u stalo da se jasno istraži što se u Riječkoj banci dogodilo, da se nije odustalo od angažmana stranog forenzičara, ali da to košta. Članovi Odbora bez rasprave su na znanje primili HNB-ovo izvješće o odobrenim menadžerskim kreditima. Dostavljeni svi traženi podaci osim imena osoba koje su kredite dobivali, naveo je zamjenik guvrenera HNB-a Boris Vujčić. Pojasnio je da Banka ima imena, ali je stav pravne službe da bi se davanjem njihova popisa prekršio zakon i bankovna tajna. Vujčić dodaje da se, bez kršenja zakona, može doći do imena - preko HFP-a koji je prodavao poduzeća kupovana odobrenim kreditima.