ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Ivica Račan i Janez Drnovšek sastat će se u utorak u Zagrebu, prvi put od početka ovoljetne "Piranske krize" kako bi pokušali smiriti situaciju i redefinirati
polazišta za rješavanja morske granice i drugih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedske suradnje.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije,
Ivica Račan i Janez Drnovšek sastat će se u utorak u Zagrebu, prvi
put od početka ovoljetne "Piranske krize" kako bi pokušali smiriti
situaciju i redefinirati polazišta za rješavanja morske granice i
drugih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedske suradnje.#L#
Kako se doznaje iz dobro obaviještenih izvora, na tom prvom
sastanku, kojemu su prethodili česti telefonski kontakti dvojice
premijer, trebalo bi se razgovarati i o "privremenoj crti
razgraničenja u Piranskom zaljevu" u cilju spriječavanja novih
incidenata.
Uz razgovore dvojice premijera u četiri oka, te kasnije šire
razgovore uz članove izaslanstava, premijera Drnovšeka primit će i
predjednik Republike Stipe Mesić i predsjednik Sabora Zlatko
Tomčić. Premijer Račan i Drnovšek održat će i zajedničku
konferenciju za novinare.
Uoči posjeta slovenskog premijera Račan je izrazio "umjereni
optimizam". Ocijenivši kako je važno da se dvije strane udalje od
konflikata, hrvatski premijer je tijekom vikenda izrazio nadu da će
sastanak s Drnovšekom pridonijeti "stvaranju perspektive za
definitivno rješavanje otvorenih pitanja".
Otkako su 20. srpnja 2001. godine predsjednici hrvatske i slovenske
komisije za granice parafirali sporazum o granicama, koji su
prethodno usvojile dvije vlade, došlo je do oprečnog prijema tog
dokumenta u javnosti dviju zemalja a usporedno s tim i do sve većeg
zahlađenja odnosa.
Dok je u Sloveniji taj sporazum pozdravljen kao diplomatski uspjeh
i rješenje koje nadilazi ograničenja malog akvatorija i osigurava
izlaz na otvoreno more, u Hrvatskoj je stručna, politička, kao i
šira javnost taj sporazum odbacila zbog teritorijalnih ustupaka
bez presedena, za koje ništa nije dobijeno zauzvrat.
Najviši hrvatski dužnosnici s vremenom su se sve više distancirali
od sporazuma, naglašavajući kako je on samo parafiran te da bez
potpisa i ratifikacije nema nikakve pravne učinke.
Početkom rujna premijer Račan je u pismu slovenskom premijeru
parafirani sporazum okarakterizirao "neuspjelim pokušajem...
koji ne može biti osnova za rješavanje problema". Sa slovenske
strane stalno je izražavana nada u hrvatsku ratifikaciju sporazuma
a šef diplomacije Dimitrij Rupel proglasio ga je "alfom i omegom"
svakog mogućeg rješenja i temeljem budućih odnosa s Hrvatskom.
Narušavanje odnosa nastavljeno je u kolovozu s učestalim
prelascima slovenskih ribarica preko zamišljene crte sredine u
Piranskom zaljevu i to uz pratnju slovenske policije, na što je
slijedila razmjena sve oštrijih prosvjednih nota između Zagreba i
Ljubljane.
Krivulju krize podigao je krajem kolovoza i slučaj sa zatvaranjem i
štrajkom glađu piranskog vijećnika Jožka Jorasa, hrvatskog
Slovenca koji već godinama vodi privatni rat za promjenu hrvatsko-
slovenske granice na Dragonji. Najavljena je internacionalizacija
njegova slučaja pred Vijećem Europe u Strasbourgu.
Na nedjelotvornost dviju vlada i državnih uprava najočitije su
ukazali hrvatski i slovenski ribari, koji su sami počeli pregovore.
Nakon neuspješnog prvog kruga, u drugom su utanačili "moratorij" na
ribarenje u spornom području do 15. rujna.
Zaoštravanje odnosa dviju zemalja u velikoj se mjeri poklopilo s
početkom kampanje za predsjedničke i općinske izbore u Sloveniji, u
čijem se središtu našlo upravo pitanje granice s Hrvatskom. No na
predizbornu retoriku sa slovenske strane često bi slijedio jednako
oštar odgovor iz Hrvatske, posebice kada je riječ o nižim
dužnosnicima ili oporbi, što je sve antagoniziralo javnosti dviju
zemalja.
Pokušaji ribara ili lokalnih vijećnika da preuzmu dio odgovornosti
za rješenje spora pokazuju kako bi nakon 10 godina neuspješnih
nastojanja dviju vlada trebale razmotriti iskustva drugih zemalja,
koje su svoje granične sporove rješavale pred međunarodnom
arbitražom ili sudištem.
Premijer Račan, predsjednik Stipe Mesić i drugi najviši hrvatski
dužnosnici proteklih su se dana izjasnili u prilog međunarodne
arbitraže, a i sa slovenske strane izražavana je načelne podrška
takvu pristupu, pa se očekuje da se i tema arbitraže pojavi na
sutrašnjim razgovorima u Banskim dvorima.
(Hina) dh rt