DE-IL-US-teror-Terorizam-Oružani sukobi-Politika nj 4. IX. DPA: arapi o sukobu oko bliskog istoka NJEMAČKADPA4. IX. 2002.Za Arape borba protiv terora počinje angažmanom u sukobu na Bliskom Istoku"Potraga za uzrocima napada od 11.
rujna i borba protiv njih dugo je bila u sjeni ponajprije oružane borbe protiv međunarodnog terorizma. Pokušaji analize motiva okrutnog napada dijelom su suzbijeni argumentom da je krajnji cilj te analize zapravo opravdavanje napada na New York i Washington. Takva je argumentacija jako frustrirala arapski svijet.Naime, Arapi iz čijih je redova poteklo 19 napadača-otmičara zrakoplova smatraju jednostranu američku politiku prema Bliskom Istoku glavnim motivom bin Ladena i njegove organizacije Al-Qaida iako odbacuju njezino okrutno nasilje. No, u arapskom svijetu neprekidno ističu argument da je horror od 11. rujna uvjetovan proizraelskim stavom Washingtona. Po mišljenju mnogih teror usmjeren protiv Sjedinjenih Država prestat će tek kada američka vlada pomogne Palestincima da ostvare samoodređenje u vlastitoj državi. 'Polazim od pretpostavke da je taj problem terorizma 50 posto rezultat palestinskog pitanja', izjavio je egipatski
NJEMAČKA
DPA
4. IX. 2002.
Za Arape borba protiv terora počinje angažmanom u sukobu na Bliskom
Istoku
"Potraga za uzrocima napada od 11. rujna i borba protiv njih dugo je
bila u sjeni ponajprije oružane borbe protiv međunarodnog
terorizma. Pokušaji analize motiva okrutnog napada dijelom su
suzbijeni argumentom da je krajnji cilj te analize zapravo
opravdavanje napada na New York i Washington. Takva je
argumentacija jako frustrirala arapski svijet.
Naime, Arapi iz čijih je redova poteklo 19 napadača-otmičara
zrakoplova smatraju jednostranu američku politiku prema Bliskom
Istoku glavnim motivom bin Ladena i njegove organizacije Al-Qaida
iako odbacuju njezino okrutno nasilje. No, u arapskom svijetu
neprekidno ističu argument da je horror od 11. rujna uvjetovan
proizraelskim stavom Washingtona. Po mišljenju mnogih teror
usmjeren protiv Sjedinjenih Država prestat će tek kada američka
vlada pomogne Palestincima da ostvare samoodređenje u vlastitoj
državi. 'Polazim od pretpostavke da je taj problem terorizma 50
posto rezultat palestinskog pitanja', izjavio je egipatski
predsjednik Husni Mubarak, kada je u listopadu prošle godine
izrazio potporu borbi protiv terora.
Američka pozicija u sukobu na Bliskom Istoku gotovo onemogućava
arapskim vođama priključivanje mogućem američkom vojnom udaru čiji
bi cilj bilo svrgavanje iračkog predsjednika Sadama Huseina.
Naime, svaki oblik bliske političke a kamoli vojne suradnje sa SAD-
om predstavljao bi izdaju u očima stanovništva gotovo svih arapskih
zemalja. To posebno vrijedi od ulaska izraelske vojske u Ramalu u
proljeće prošle godine. Kada je američki predsjednik George W. Bush
proglasio izraelskog premijera Ariela Sharona čak i 'čovjekom
mira', bijes je dobio novo uporište. Po procjeni političkih
promatrača u regiji mržnja prema Americi dosegnula je u međuvremenu
novi vrhunac.
Velika razlika u mišljenju između SAD-a i Arapa prisutna je i oko i
pitanja tko je terorist a tko borac za slobodu. Primjerice, i
arapski svijet smatra bin Ladena i njegove fanatične pristaše
teroristima; istodobno gotovo svi Arapi smatraju militantne
Palestince i pripadnike neregularnih postrojba Hisbollaha
junacima jer je njihov otpor izraelskoj okupaciji po mišljenju
arapske strane legitiman. Arapi drže da je pravo u potpunosti na
strani njihove arapske braće na područjima okupiranim od 1967. g.,
a povlačenje Izraelaca puno su puta zatražili i Ujedinjeni narodi.
Doduše, mišljenja arapskih političara i vjerskih učenjaka razilaze
se oko pitanja napadača-samoubojica koji ne ubijaju samo vojnike
već i civile. Predsjednik Mubarak višekratno se očitovao protiv
samoubilačkih napada. Mohamed Said Tantawi, šeik vjerske škole u
Kairu Al-Azhar, priznate i izvan granica Egipta, hvali pak
spomenute samoubojice. Prije nekoliko je tjedana egipatska državna
novinska agencija MENA citirala iz jedne od njegovih propovijedi
sljedeću rečenicu: 'Palestinci će primijeniti sva sredstva koja im
stoje na raspolaganju a njihova odluka da raznesu sami sebe
eksplozivom kako bi izborili slobodu jedan je od najviših stupnjeva
mučeništva'", prenosi na kraju priloga Anne-Beatrice Clasmann.