DE-YU-ZA-US-SUDOVI-Vlada-Politika DW 27. VIII. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW27. VIII. 2002.TisakSusret na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvitku koji se održava u Johannesburgu je tema brojnih komentara u njemačkom tisku - ali jedva
da vlada neki optimizam. Thueringen Allgemeine piše da summit u Johannesburgu počinje onako kako je susret u Rio de Janeiru završio - patetično. Mnogi podaci o onome što se postiglo posljednjih deset godina ionako se ne može predstaviti okupljenima. Utoliko su upravo uzvanici najveće konferencije Ujedinjenih naroda svih vremena ono što najviše impresionira. Protokol o zaštiti klime se mogao postići unatoč ogromnom otporu Sjedinjenih Država. A najnovija poplava je barem Nijemcima pokazala da ima mnogo toga što se još mora učiniti, ali mjere za sprečavanje novih poplava o kojima se sada raspravlja su bile na radnom dokumentu još 1992. godine i nikada nisu izašle iz prašnjavih ladica. S obzirom na blokadu Sjedinjenih Država, apeli koji pozivaju na konkretne rezultate ovog summita pokazuju velik stupanj optimizma. Bez ikakve sumnje će na kraju biti papira koje će predsjednici država ili vlada moći potpisati. Ali šanse za njihovo provođenje ne stoje bolje nego prije deset godina. Pretpostavka
DEUTSCHE WELLE - DW
27. VIII. 2002.
Tisak
Susret na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvitku koji se
održava u Johannesburgu je tema brojnih komentara u njemačkom tisku
- ali jedva da vlada neki optimizam.
Thueringen Allgemeine piše da summit u Johannesburgu počinje onako
kako je susret u Rio de Janeiru završio - patetično. Mnogi podaci o
onome što se postiglo posljednjih deset godina ionako se ne može
predstaviti okupljenima. Utoliko su upravo uzvanici najveće
konferencije Ujedinjenih naroda svih vremena ono što najviše
impresionira. Protokol o zaštiti klime se mogao postići unatoč
ogromnom otporu Sjedinjenih Država. A najnovija poplava je barem
Nijemcima pokazala da ima mnogo toga što se još mora učiniti, ali
mjere za sprečavanje novih poplava o kojima se sada raspravlja su
bile na radnom dokumentu još 1992. godine i nikada nisu izašle iz
prašnjavih ladica. S obzirom na blokadu Sjedinjenih Država, apeli
koji pozivaju na konkretne rezultate ovog summita pokazuju velik
stupanj optimizma. Bez ikakve sumnje će na kraju biti papira koje će
predsjednici država ili vlada moći potpisati. Ali šanse za njihovo
provođenje ne stoje bolje nego prije deset godina. Pretpostavka
jest da Europljani ostanu složni i da vežu uz sebe zemlje kao što su
Rusija i Japan. Samo tako se može stvoriti potreban pritisak na
Sjedinjene Države.
Volksstimme piše da bi na kraju dokument od 615 članaka trebao
predstavljati instrument kojim bi se stvorio pravedniji suživot s
više pozornosti na okoliš. Već prije se užurbano radilo na tim
zaključcima, ali još se vodi svađa oko mnogo članaka. Predsjednik
Južnoafričke Republike Thabo Mbeki, povjerenik UN-a za okoliš
Klaus Toepfer, čak i papa Ivan Pavao II jednoglasno upozoravaju
kako konferencija mora završiti uspjehom. Vrijeme je za apele.
Čista voda se ne dobiva lijepim riječima, zagađen zrak se ne može
ukloniti razvijanjem teorija urota.
Berliner Zeitung se osvrće na predstojeće predsjedničke izbore u
Srbiji. Koštunica svojom kandidaturom stavlja na kocku političku
karijeru. Na sve ili ništa ide i Đindić. Ako njegov kandidat Labus
izgubi, Koštunica je najavio da će njegova prva odluka kao
predsjednika Srbije biti raspisivanje novih izbora za srpski
parlament. Time bi Đinđićev položaj premijera mogao doći na
raspolaganje. Prema dosadašnjim ispitivanjima, Koštunica i Labus
su podjednaki. Unatoč dobrim rezultatima Šešelj se neće uspjeti
probiti u drugi izborni krug 13. listopada. A tako bi Koštunica već
najavljenom potporom desnih ekstremista mogao pobijediti u drugom
izbornom krugu. Nakon otvorenih neprijateljstava albanskih
nacionalista na Kosovu protiv međunarodnih institucija i Srbiji
prijeti poraz zapadno orijentiranih snaga.
Zabrana baskijske stranke Batasune još je jedna međunarodna tema. I
prije odluke parlamenta o postavljanju zahtjeva Vrhovnom sudu za
trajnu zabranu, jedan sud i jedan sudac donijeli su odluku o
trogodišnjoj zabrani rada.
Westfalenpost podsjeća da ime tog suca nije nepoznato. Baltasar
Garzon je sudac koji ima nadimak Žilavi i koji je dao uhititi bivšeg
čileanskog diktatora Pinocheta, koji vodi postupak protiv
talijanskog premijera Silvia Berlusconija zbog utaje poreza, koji
proganja kraljeve droga i koji sada ETA-i baca klipove pod noge. Tom
čovjeku doista ne nedostaje neprijatelja. Garzon je uvjeren da je
stranka Batasuna političko krilo ETA-e, dobrovoljni potčinjeni i
već stoga je treba zabraniti jer se nikad nije jasno ogradila od
napada koje je izvršila ETA. Prešutno podnošenje terorističkih
napada - prema novom španjolskom Zakonu o strankama - je
zabranjeno. A sama ETA koja se bori za nezavisnu Baskiju je optužena
za 3000 napada s više od 800 mrtvih. A kako će reagirati na postupak
Garzona protiv Batasune možemo zamisliti, piše list.
(DW)