FR-US-HR-sudovi-Sudovi-Vlada-Organizacije/savezi RFI 13. VIII. reakcije u Hrvqtskoj o američkom bilateralnom sporazumu FRANCUSKI RADIO - RFI13. VIII. 2002.Prilog iz Zagreba Marinko Čulić."Stipe Mesić vjerojatno nije državnik naročite
vizije, ali da ima dobre reflekse i petlje da zapliva protiv struje pokazao je još jednom. U intervjuu Glasu Amerike odbio je američki bilateralni sporazum kojim bi SAD s europskim zemljama dogovorile neizručivanje osumnjičenih za ratne zločine. Mesićev stav utoliko je moralniji što je dan u povodu nagrade koju mu je dodijelila Američka odvjetnička komora, vrednujući time njegov doprinos demokratskim reformama i pravnoj državi. Sada je Mesić pokazao da se pravnu državu ne može graditi na tome da, kako je kazao, jedna velika zemlja s etabliranom demokracijom traži da njeni građani budu izuzeti iz onoga za što drugi trebaju odgovarati. Doduše, Hrvatskoj još nije stigla američka ponuda, i to govori da je hrvatski šef države u svoj istup ugradio i dozu lukavosti. Nije naime odbio konkretan američki sporazum nego hipotetičku najavu da bi on mogao uslijediti, dodajući uz to da to ne bi bilo dobro za demokratski imidž Sjedinjenih Država. No rekao je što je rekao i unaprijed odredio gabarite u kojima će se voditi ne samo pregovori s Amerikancima, nego i oblikovati hrvatski službeni
FRANCUSKI RADIO - RFI
13. VIII. 2002.
Prilog iz Zagreba Marinko Čulić.
"Stipe Mesić vjerojatno nije državnik naročite vizije, ali da ima
dobre reflekse i petlje da zapliva protiv struje pokazao je još
jednom. U intervjuu Glasu Amerike odbio je američki bilateralni
sporazum kojim bi SAD s europskim zemljama dogovorile
neizručivanje osumnjičenih za ratne zločine. Mesićev stav utoliko
je moralniji što je dan u povodu nagrade koju mu je dodijelila
Američka odvjetnička komora, vrednujući time njegov doprinos
demokratskim reformama i pravnoj državi.
Sada je Mesić pokazao da se pravnu državu ne može graditi na tome da,
kako je kazao, jedna velika zemlja s etabliranom demokracijom traži
da njeni građani budu izuzeti iz onoga za što drugi trebaju
odgovarati. Doduše, Hrvatskoj još nije stigla američka ponuda, i to
govori da je hrvatski šef države u svoj istup ugradio i dozu
lukavosti. Nije naime odbio konkretan američki sporazum nego
hipotetičku najavu da bi on mogao uslijediti, dodajući uz to da to
ne bi bilo dobro za demokratski imidž Sjedinjenih Država. No rekao
je što je rekao i unaprijed odredio gabarite u kojima će se voditi ne
samo pregovori s Amerikancima, nego i oblikovati hrvatski službeni
stav, što tek treba biti učinjeno.
U Ministarstvu vanjskih poslova, dakle u onom dijelu hrvatskog
vanjskopolitičkog pogona kojeg kontrolira Račan, još nije zauzet
stav o američkom sporazumu. Na pitanja novinara samo se kaže da
sporazum još nije ponuđen Hrvatskoj, ali se odbija odgovor što će se
Amerikancima odgovoriti kada se to dogodi. U vladi vjerojatno
kalkuliraju da bi američka ponuda mogla biti iskorištena da oslabe
pritisci iz Haaga na Zagreb, što će postati posebno aktualno ujesen
kada se očekuju nove optužnice protiv hrvatskih osumnjičenika.
U ovdašnjim nezavisnim medijima već raste pritisak na Račana da se
othrva sirenskom zovu američke ponude koja gotovo da poprima
obličje ugovora s đavlom zna li se, recimo, da bi odbjegli Ante
Gotovina po njoj bio amnestiran od progona ako je dovoljno pametan
da se sklonio na teritorij Sjedinjenih Država.
Isto tako nije jasno što će biti s novim istragama o ratnim
zločinima koje se ovih dana najavljuju. Glavni državni odvjetnik
Mladen Bajić jučer je potvrdio da će početkom idućeg mjeseca u
Hrvatsku doći jedan haaški istražitelj i jedan sudac. Oni bi
trebali odlučiti hoće li procesuiranje zločina nad 18 Srba u Paulin
Dvoru kraj Osijeka biti prepušteno hrvatskim sudovima ili će se to
obaviti u Haagu. No u duhu posljednjih američkih poteza službeni
Zagreb više ne bi morao trpjeti diktat haaških deputacija, nego
pregovarati hoće li ovaj slučaj biti prepušten Haagu, ili će ga
obaviti proslavljeno hrvatsko pravosuđe."
(RFI)