ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - U okviru pravosudne reforme Ministarstvo pravosuđa predlaže da se iz postupka pomilovanja isključi sudbena vlast, čime bi se sudovi rasteretili i dobili više vremena za sudovanje.
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - U okviru pravosudne reforme
Ministarstvo pravosuđa predlaže da se iz postupka pomilovanja
isključi sudbena vlast, čime bi se sudovi rasteretili i dobili više
vremena za sudovanje.#L#
Uvažavajući pravnu prirodu pomilovanja kao čina milosti
Predsjednika Republike koji ima tu ovlast, Ministarstvo pravosuđa
predložit će novi Zakon o pomilovanju koji bi trebao biti usklađen
sa Kaznenim zakonom i suvremenim pravnim sustavima.
Postupak pomilovanja u Hrvatskoj pokazuje tendenciju proširenja
primjene više nego li u drugim državama, tvrdi se u materijalu
Ministarstva pravosuđa pod nazivom "O reformi pravosuđa i njezinim
pravcima".
Razlozi pomilovanja postavljeni su tako da se ono daje zbog uspjeha
u resocijalizaciji što je, po mišljenu Ministarstva, neracionalno
i neopravdano jer se time preuzima funkcija uvjetnog otpusta.
Za Ministarstvo su neopravdana pomilovanja zbog okolnosti koje je
sud već uvažio prilikom odmjeravanja i izricanja kazne, a dvojbena
su i ona utemeljena na razlozima koji se uvažavaju povodom
odlučivanja o izvanrednim pravnim lijekovima kada nastupe nove
okolnosti koje mogu dovesti do izvanrednog ublažavanja kazne.
Ministarstvo smatra da sudove treba isključiti iz postupka
pomilovanja jer je riječ o izvansudskom postupku u kojem sud ima
ulogu "servisa" izvršne vlasti. U postupku pomilovanja sud, naime,
daje i obrazlaže mišljenje o opravdanosti pomilovanja i na taj
način ponovno preispituje svoju presudu čime može biti doveden u
pitanje njihov rad utemeljen na zakonitosti.
Isključenjem iz postupka pomilovanja rasteretilo bi sudove, a to bi
pridonijelo njihovoj učinkovitosti u rješavanju predmeta u kojima
samo sudovi mogu izreći pravorijek.
Stoga Ministarstvo predlaže da se u postupku donošenja novog Zakona
o pomilovanju razmotri mogućnost osnivanja posebnog Ureda za
pomilovanja pri uredu Predsjednika Republike. Ured bi prikupljao
podatke, dokaze i okolnosti značajne za pomilovanja.
Predlaže se i preispitivanje mogućnost da Sabor kontrolira akte
pomilovanja, te da odluka o pomilovanju obvezno mora biti
obrazložena i objavljena. To bi, kako kažu u Ministarstvu
pravosuđa, omogućilo kontrolu javnosti u vezi s motivima
pomilovanja.
(Hina) ggrb so