ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Sanacija pet hrvatskih brodogradilišta u sadašnjem trenutku i razdoblju do 2008. godine stajat će porezne obveznike 2,8 milijardi kuna, od čega čak 2,6 milijardi kuna odlazi za sanaciju brodogradilišta
Brodosplita (1,75 milijardi kuna) te "3. maja" (803 milijuna kuna), čije je uprave Vlada optužila za loše poslovanje i gubitke.
ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Sanacija pet hrvatskih
brodogradilišta u sadašnjem trenutku i razdoblju do 2008. godine
stajat će porezne obveznike 2,8 milijardi kuna, od čega čak 2,6
milijardi kuna odlazi za sanaciju brodogradilišta Brodosplita
(1,75 milijardi kuna) te "3. maja" (803 milijuna kuna), čije je
uprave Vlada optužila za loše poslovanje i gubitke. #L#
Hrvatska je Vlada na posljednjoj sjednici prihvatila niz mjera za
sanaciju brodogradnje, odnosno riječkog brodogradilišta "3. maj",
Kraljevica, pulskog Uljanika, splitskog Brodosplita, te
Brodotrogira, uz jasnu napomenu kako riječ o petoj fazi sanacije
brodogradnje, koja je u posljednjih 10 godina stajala između 9 i 10
milijardi kuna. S Vlade se čula i poruka a je riječ o zadnjim takvim
mjerama.
Sanacija "3 maja" stajat će 803,7 milijuna kuna, Brodosplita 1,75
milijardi kuna, Uljanika 120,8 milijuna kuna, Kraljevice 25,1
milijuna kuna, Brodotrogira 72,5 milijuna kuna i na kraju Hrvatske
brodogradnje Trogir, koja je u vlasništvu Brodotrogira, 46,8
milijuna kuna. Usporedbom brodogradilišta razvidno je da država u
slučaju Uljanika, Kraljevice, HB Trogir preuzima kredite za
tehnološku obnovu (ukupno 192 milijuna kuna).
Tako će državni proračun u 2002, 2003. i 2004. preuzeti otplatu
899,1 milijuna kuna reprogramiranih kredita tih brodogradilišta iz
sanacijskog razdoblja se pretvoriti u javni dug RH, kao i oko 1,3
milijarde kuna kreditnih obveza brodogradilišta za koje je jamstvo
dala Vlada. Od 2002. do 2008. iz proračuna će se otplaćivati i
ukupno 372,4 milijuna kuna kredita za tehnološku obnovu, a država
će preuzeti i sadašnje, te buduće gubitke ostvarene u poslovanju za
razdoblje od 2001. do 2005. godine. Brodogradilištima je već
otpisano oko 258,9 milijuna kuna obveza prema Ministarstvu
financija po osnovi izvršenih plaćanja po izdanim jamstvima.
Državni proračun će sanacija u brodogradnji stajati u 2002. 452,9
milijuna kuna, u 2003. oko 1,18 milijardi kuna , u 2004. 725,5
milijuna, u 2005, 2006. i 2007 godini po oko 57,5 milijuna, te u
2008. 25,2 milijuna kuna.
Usporedbom brodogradilišta razvidno je da država u slučaju
Uljanika, Kraljevice, HB Trogir preuzima kredite za tehnološku
obnovu (ukupno 192 milijuna kuna).
Prihvaćenim se mjerama se razmatra i buduća uloga državnog društva
Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod (HBJ) u dvogodišnjem
prijelaznom razdoblju, za koliko Vlada procjenjuje da je potrebno
da se brodogradilišta pripreme za privatizaciju.
Društvo HBJ, čiji je 100 postotni vlasnik država, preuzelo bi u tom
razdoblju ulogu upravljačkog društva, odnosno ključnog mehanizma
kontrole od strane države, većinskog vlasnika brodogradilišta. Ono
bi, između ostalog, čuvalo interese vlasnika mogućnošću
intervencije u izradu, provedbu i kontrolu izvršenja prihvaćenih
poslovnih planova i programa restrukturiranja brodogradilišta.
Nadalje bi mjesečno pratilo realizaciju tih planova i na vrijeme
obavještavalo Vladu o odstupanjima, a davalo bi i mišljenje na
zahtjeve brodogradilišta za donošenjem odluka o izdavanju državnih
jamstava.
U roku od mjesec dana Hrvatski fond za privatizaciju,
brodogradilišta i to društvo trebali bi potpisati ugovor kojim se
definira uloga društva u tom dvogodišnjem razdoblju.
Vlada ju odlučila subvencionirati brodogradilišta s najmanje 10
posto od prodajne cijene broda za one poslove s ugovorenim rokom
isporuke do kraja 2006, pa bi stoga HBJ trebao u roku od mjesec dana
izraditi pravilnik o tim subvencijama, a do početka rujna radi
planiranja sredstava u državnom proračunu za 2003. trebalo bi
predložiti potrebni iznos sredstava za subvencije brodogradnje u
2003.
Uz financijske mjere Vlada je donijela i niz organizacijskih mjera.
Tako su uprave i nadzorni odbori Brodosplita i "3. maja" zaduženi da
do kraja studenoga izrade plan restrukturiranja i racionalizacije
poslovanja u kojima trebaju predvidjeti 20 do 30 posto smanjenja
broja zaposlenih i troškova režijskoga osoblja. To uključuje
izmjene kolektivnih ugovora, a ako se dogovori o tome u ta dva
brodogradilišta ne postignu do kraja godine, ona neće moći računati
na financijsku potporu, utvrđuje Vlada.
Mjerama je, uz ostalo, predviđeno, da se do konca rujna ispita
opravdanost spajanja riječkoga "3. maja" i Brodogradilišta
Kraljevica, kao i Brodotrogira i Brodosplita, te da u idućoj godini
krene priprema za privatizaciju pulskog Uljanika i to prodajom
dionica radnicima i članovima uprave.
U analizi stanja hrvatske brodogradnje s prijedlozima mjera navodi
se da su brodogradilišta prošle godine izgradila 12 brodova i
ostvarila izvoz od 283 milijuna američkih dolara, što je šest posto
ukupnoga hrvatskog izvoza. Ove godine trebala bi isporučiti 20
brodova vrijednih 480 milijuna dolara ili oko 10 ukupnog izvoza
države, s tim da je do polovine prošlog mjeseca već isporučeno 10
brodova. Hrvatska brodogradilišta trenutno imaju ugovoreno oko
sedamdesetak brodova vrijednosti 1,6 milijardi američkih dolara.
U analizi se ističe i značaj brodogradnje kao značajnog faktora
ravnoteže vanjskotrgovinske bilance Hrvatske. Napominje se da bi
drastične mjere poput zatvaranja brodogradilišta ozbiljno
ugrozile tu bilancu, a time i kreditni rejting Hrvatske.
No, iz Vlade je odaslana poruka brodogradilištima da će zatvoriti
ona koje ne iskoriste šansu za opstanak i postizanje pozitivnog
poslovanje, pruženu novim mjerama sanacije.
(Hina) nz db