POSLOVNI PREGLED BROJ 275

POSLOVNI PREGLED broj 275 10. - 16. kolovoza 2002. SADRŽAJ: PROGRAM SUBVENCIONIRANJA NAJSIROMAŠNIJIH POTROŠAČA RADOVI NA AUTOCESTI ZAGREB-SPLIT TEKU PO PLANU RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU U LIPNJU POVEĆAN 2 POSTO U SRPNJU NAJSKUPLJE BILO ŽIVJETI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI NA JADRANU 554,6 TISUĆA TURISTA - ISTO KAO I LANI TURISTI U HRVATSKU VIŠE DOLAZILI INDIVIDUALNO NEGO ORGANIZIRANO HBOR I BRITANSKI ECGD POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI DUBROVAČKA BANKA: OROČENJA I UZ FIKSNE KAMATNE STOPE INA PRODALA BIJELE NOĆI ZA 74 MILIJUNA DOLARA KONZUM PREUZEO ALASTOR, TREĆI MALOPRODAJNI LANAC U HRVATSKOJ OTVOREN PRODAJNI CENTAR LESNINE I MERKURA U GLOBTOURU OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU OCJENJUJU POZITIVNO SVE BOLJI PROMET TEKUĆIH TERETA U PLOČANSKOJ LUCI NA LOPUDU OTVOREN HOTEL VILLA VILINA GRADI SE MAGISTRALNI PLINOVOD OD VARAŽDINA ZA MEĐIMURJE HRVATSKA I MOLDOVA POTPISALE SPORAZUM O TRGOVINI I GOSPODARSKOJ MESIĆ I VORONIN POZVALI GOSPODARSTVENIKE NA INTENZIVNIJU SURADNJU GOSPODARSTVENICI POLJSKOG RYBNIKA U DUBROVNIKU SINDIKAT HPT-A PROTIV NAJNOVIJIH VLADINIH UVIJETA OTKUPA DIONICA NA SAJAM U GUDOVCU PRIJAVILO SE VEĆ 200 IZLAGAČA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PROGRAM SUBVENCIONIRANJA NAJSIROMAŠNIJIH POTROŠAČA Ministarstvo rada i socijalne skrbi priopćilo je da je zajedno s HEP-om izradilo program subvencioniranja troškova električne energije socijalno ugroženim kategorijama potrošača. Taj je program izrađen prema Vladinom zaključku od 19. lipnja, po kojemu bi pravo na subvenciju imali korisnici socijalne pomoći, umirovljenici s mirovinom nižom od tisuću kuna te prognanici i povratnici. Subvencija bi iznosila 50 kuna mjesečno za samce, a za obitelji 50 kuna plus deset kuna za svakog člana obitelji. Subvencioniranje potrošnje električne energije počelo bi od dana stupanja na snagu novoga tarifnog sustava HEP-a, stoji u priopćenju. Umirovljenici bi to pravo ostvarivali preko nadležnih ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prognanici i povratnici preko Ureda za prognanike, a korisnici pomoći za uzdržavanje putem Centara za socijalni rad. RADOVI NA AUTOCESTI ZAGREB-SPLIT TEKU PO PLANU Pod predsjedanjem premijera Ivice Račana u utorak je održana sjednica Povjerenstva za ceste na kojoj je zaključeno da radovi na autocesti Zagreb-Split teku po planu, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Program izdavanja građevinskih dozvola za dionice autoceste, koji su zajednički napravili Hrvatske autoceste i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, izvršava se prema planu, a za većinu dionica građevinska dozvola bila je izdana i nešto prije planiranog roka. Predsjednik uprave HAC-a Stanko Kovač izvijestio je Povjerenstvo o novosklopljenim ugovorima o gradnji od posljednje sjednice Povjerenstva. Tako je 17. srpnja sklopljen ugovor o gradnji sustava elektroopskrbe tunela Sv. Rok, dan kasnije ugovor o gradnji tunela Konjsko, a 9. kolovoza ugovor o gradnji tunela Brinje. Izabran je izvođač za gradnju tunela Plasina, a potpisivanje ugovora najavljeno je za 21. kolovoza. Proboj tunela Mala Kapela sa sjeverne strane (obje tunelske cijevi) koji je planiran za 1. rujna, počet će ranije - 19. kolovoza, a onaj s južne strane, također obje tunelske cijevi planira se za 15. rujna. Očekuje se da će se taj rok i ispuniti. Na najkritičnijem dijelu autoceste Zagreb-Split, dionica od čvora Sv. Rok do Zadra koja mora biti puštena u promet do 30. lipnja iduće godine, svi izvoditelji su uveli višesmjenski rad, a radovi se obavljaju punim intenzitetom. Nepovoljno vrijeme neznatno je utjecalo na izvođenje radova na dionicama autoceste od Bosiljeva do Splita, navodi se u priopćenju. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u lipnju je bio nominalno 0,1 posto, a realno 0,3 posto veći nego u svibnju, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj prošle godine taj je promet nominalno porastao 10,5 posto, a realno za 10,6 posto. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u lipnju je prema mjesecu ranije nominalno smanjen za 0,7 posto, a realno za 0,5 posto. Najveći rast prometa zabilježen je u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, za 5,4 posto prema svibnju. Istodobno, najviše je pao promet u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, za 16,5 posto. Cijene u trgovini na malo u lipnju su bile 0,2 posto niže nego u svibnju te 0,1 posto niže nego u lipnju prošle godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci cijene u trgovini na malo porasle su 0,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU U LIPNJU POVEĆAN 2 POSTO Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u lipnju ove godine u odnosu na svibanj povećan za 2 posto, na 232.275, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U promatranom razdoblju broj zaposlenih porastao je u svim područjima djelatnosti, a najveći porast bilježe hoteli i restorani - za 6,4 posto. Slijede poljoprivreda i šumarstvo s rastom broja zaposlenih od 4,5 posto te ribarstvo sa 3,3 posto. Pad je zabilježen jedino u broju zaposlenih u privatnim kućanstvima sa zaposlenim osobljem, a iznosio je 0,8 posto. Od ukupnog broja, najveći je dio zaposlen u trgovini na malo i veliko, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - njih 47.319, a slijede prerađivačka industrija sa 37.555 te hoteli restorani sa 35.460 zaposlenih. U SRPNJU NAJSKUPLJE BILO ŽIVJETI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI Troškovi života četveročlane obitelji u srpnju iznosili su prosječno 5.060 kuna, najveći su bili u Istarskoj županiji (5.567 kuna), a najniži u Zagrebačkoj (4.782 kune), pokazuje potrošačka košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Prošli je mjesec bilo najskuplje živjeti u Puli gdje su troškovi košarice iznosili 5.567 kuna. U Dubrovniku su troškovi iznosili 5.392 kune, a u Rijeci 5.257 kuna. Slijedi Zagreb sa 4.951 kunu, Osijek sa 4.853 kune i Split sa 4.793 kune mjesečnih izdataka. U SSSH-u ističu da će najavljeno poskupljenje plina i struje povećati režije za 10 posto, što će najviše pogoditi oko 60 posto stanovništva sa ispod prosječnim primanjima. NA JADRANU 554,6 TISUĆA TURISTA - ISTO KAO I LANI Na Jadranu je početkom tjedna boravio gotovo isti broj turista kao i lani sredinom kolovoza, odnosno njih 554,6 tisuća, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Po podacima turističkih zajednica na Jadranu je bilo 495,1 tisuća stranih turista te 59,5 tisuća domaćih, a slično kao i proteklih tjedana Dalmacija bilježi porast broja turista, dok Istra i Kvarner bilježe pad. Na Jadranu je i dalje najposjećenija Dalmacija gdje se ukupno odmara 230,4 tisuće turista, što je za tu regiju porast od 9 posto u odnosu na isti dan prošle godine. Porast broja turista bilježe sve dalmatinske županije, a najveći rast, od 13 posto, ostvaren je u Zadarskoj županiji u kojoj je boravilo 70,5 tisuća turista. TURISTI U HRVATSKU VIŠE DOLAZILI INDIVIDUALNO NEGO ORGANIZIRANO U Hrvatsku su u prvoj polovici ove godine turisti (i domaći i strani) više dolazili individualno nego organizirano, a od ukupno 2,6 milijuna turista individualno ih je došlo 1,5 milijuna, što je za taj način dolaska porast od 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje; istodobno, organizirano je došlo 1,1 milijun turista ili 4 posto više. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, turisti koji su došli organizirano ostvarili su nešto više noćenja odnosno 5,4 milijuna što je 4 posto više nego lani. Individualni su pak turisti sa 5,1 milijunom noćenja ostvarili porast od 8 posto. Ukupno je u Hrvatskoj u prvih šeset mjeseci ove godine bilo 10,5 milijuna turističkih noćenja. Stranih turista koji su u Hrvatsku došli individulano u prvih šest mjeseci ove godine bilo je 9 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, odnosno stiglo je njih 1,1 milijun. Stranci koji su u Hrvatsku dolazili individualno ostvarili su i 10 posto više noćenja nego lani, odnosno 3,8 milijuna. Organizirano je došlo 862,4 tisuće stranih turista ili 4 posto više. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR I BRITANSKI ECGD POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i britanska izvozno- kreditna agencija Export Credits Guarantee Department (ECGD) potpisale su u ponedjeljak u Londonu Sporazum o suradnji u cilju pružanja potpore hrvatskim izvoznicima. Namjena sporazuma, kojeg su potpisali predsjednik HBOR-a Anton Kovačev i glavni direktor ECGD-a Vivian Brown, jest poticanje projekata u trećim zemljama kojima su obuhvaćene robe i usluge iz Velike Britanije i Hrvatske te jačanje suradnje između ugovornih strana na području izdavanja garancija i osiguranja izvoza. Sporazumom je obuhvaćeno međusobno pružanje financijske potpore u projektima, a u slučaju kada obje strane zajedničkom projektu u trećoj zemlji pružaju direktnu potporu u obliku osiguranja izvoza, HBOR će u okviru svojih programa kreditiranja, izdavanja garancija i polica osiguranja pružati potporu prodaji hrvatskih roba i usluga, dok će ECGD u okviru svojih programa izdavanja garancija i polica osiguranja pružati potporu prodaji roba i usluga iz Velike Britanije. Suradnja također obuhvaća razmjenu informacija o poslovnoj suradnji, potporu, suradnju i savjetovanje na zajedničkim projektima te razmjenu iskustava. ECGD je službena vladina izvozno-kreditna agencija Velike Britanije osnovana 1919. godine kao prva agencija za osiguravanje izvoznih kredita u svijetu. ECGD pruža podršku izvoznicima te ulagačima iz Velike Britanije pri sudjelovanju u velikim projektima u inozemstvu te pomoć Vladi u ispunjavanju njezinih međunarodnih ciljeva. DUBROVAČKA BANKA: OROČENJA I UZ FIKSNE KAMATNE STOPE Sva devizna oročena štednja na rokove od 1 do 12 mjeseci u Dubrovačkoj banci može se odsad ugovoriti i s fiksnom kamatnom stopom, objavili su iz te Banke. Tim novim uvjetima oročene štednje štedišama se nude stabilni i unaprijed poznati uvjeti štednje i mogućnost preciznog planiranja prihoda od kamata uz povoljne kamatne stope koje rastu s rastom iznosa pologa, pojasnili su u Banci. Tako je sada moguće s fiksnom kamatnom stopom oročiti iznos već od 250 eura u protuvrijednosti u svim važnijim valutama. Kamatne stope Dubrovačke banke rastu s povećanjem uloga i roka oročenja, a po želji štediše isplaćuju se mjesečno, tromjesečno ili polugodišnje. 4. TVRTKE INA PRODALA BIJELE NOĆI ZA 74 MILIJUNA DOLARA Hrvatska naftna kompanija INA uspješno je završila pregovore s kompanijom Personal and Business Soltions SA Geneve (PBS SA), poslovno povezanom s ruskom naftnom kompanijom Rosneftgas te potpisala kupoprodajni ugovor o prodaji naftnih polja "Bijele noći" u Sibiru. Kako su izvijestili iz Ine, transakcija je završena 2. kolovoza 2002. godine, a završene su ili su pred završetkom i uobičajene pravno-financijske radnje vezane za ovu transakciju. INA je za naftna polja "Bijele noći" uspjela dobiti traženih 74 milijuna dolara, čime su ostvareni ciljevi pregovora i prodaje. Pregovori o "Bijelim noćima" započeli su početkom 2001. godine s namjerom da INA pronađe strateškoga partnera koji bi joj omogućio i pomogao da ostane u ovom projektu kao i u drugim u Ruskoj Federaciji. Međutim, tijekom pregovora, specifične okolnosti primorale su INU da donese odluku o stopostotnoj prodaji Bijelih noći, što je i učinjeno ovom transakcijom. KONZUM PREUZEO ALASTOR,TREĆI MALOPRODAJNI LANAC U HRVATSKOJ Maloprodajni lanac Konzum, iz sastava koncerna Agrokor, postao je u ponedjeljak stopostotnim vlasnikom maloprodajnog lanca Alastor, jedne od najvećih trgovačkih tvrtki u zemlji i tržišnog lidera u maloprodaji na području istočne Hrvatske. Preuzimanje Alastora, pojasnili su u Agrokoru, najveće je preuzimanje nekog trgovačkog lanca na hrvatskom tržištu, a Konzum time svoju prodajnu mrežu širi i na područje istočne Hrvatske, na kojem do sada nije bio prisutan. Svojim ukupnim poslovnim aktivnostima, intenzivnim ulaganjem u gradnju novih objekata, preuzimanjem trgovačkih tvrtki diljem zemlje, prošlotjednom kupovinom nekretnina trgovačke tvrtke Primorje u stečaju, na području Makarske rivijere te ulaskom u Slavoniju preko najjačeg trgovačkog lanca na tom području Konzum je definitivno, u samo dvije godine, izrastao u najveći maloprodajni lanac na domaćem tržištu s prodajnom mrežom od više od 500 prodavaonica. Inače, Alastor je osnovan 1992. godine sa sjedištem u Osijeku, ima mrežu maloprodajnih objekata u Osijeku, Vinkovcima, Županji, Vukovaru, Belom Manastiru, Đakovu, Valpovu i Belišću, sa više od 40 tisuća kvadratnih metara prodajnog prostora te više od 90 zaposlenih. OTVOREN PRODAJNI CENTAR LESNINE I MERKURA Tvrtka Lesnina u petak je otvorila najveći salon pokućstva u Hrvatskoj, veličine 33 tisuće četvornih metara u Slavonskoj aveniji kod Sesveta, u koji je uloženo 23 milijuna eura, a u sklopu centra nalazit će se i, iz Sesveta preseljeni, trgovački centar Merkur. Na konferenciji za novinare u utorak istaknuto je kako je riječ o jednoj od najvećih ovogodišnjih investicija u Zagrebu, zahvaljujući kojoj će se otvoriti ukupno 300 novih radnih mjesta. Do sredine iduće godine, najavio je direktor Lesnine Hrvatska Dubravko Škrlin, planira se otvaranje i prodajnog centra u Splitu, što će uz već otvoreni salon u Osijeku i ovaj u Zagrebu biti treći prodajni centar te tvrtke u Hrvatskoj. Najavio je i otvaranje prodajnih centara u svim većim gradovima Hrvatske. Škrlin je naglasio kako Lesnina ne želi u Hrvatskoj samo prodavati nego i razvijati hrvatsku proizvodnju. Tako će s tvornicom tapeciranog namještaja Hoja u Slunju već iduće godine otvoriti novu tvornicu tapeciranog namještaja, ponajprije za izvoz. Tvornica će u konačnoj fazi zapošljavati 150 radnika. Istodobno je uspostavljena suradnja sa desetak hrvatskih proizvođača namještaja, čiji se proizvodi nalaze u svim prodajnim salonima. Lesnina je u prošloj poslovnoj godini ostvarila gotovo 52 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 20 posto više nego godinu prije. Poslovodstvo tvrtke ima, kažu, ambiciozne planove u Hrvatskoj, gdje kroz tri do pet godina žele držati jednu trećinu tržišta. Trgovački centar Merkur na površini od šest tisuća četvornih metara nudi više od 25 tisuća proizvoda, a kako je istaknulo poslovodstvo te tvrtke, u studenom planiraju otvaranje trgovačkog centra u Rijeci te početkom iduće godine u Zadru. Krajem 2003. godine prodajne površine Merkura u ukupno sedam trgovačkih centara bile bi na više od 30 tisuća četvornih metara. U GLOBTOURU OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU OCJENJUJU POZITIVNO Dosadašnji tijek ovogodišnje turističke sezone direktorica zagrebačke putničke agencije Globtour Višnja Čerič ocjenjuje pozitivnom te drži da će se do kraja godine ostvariti planirani porast broja turista od 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Čerič je kazala da je potražnja za jadranskim odredištima i dalje velika te da, što se tiče putnika koji su rezervirali odmor preko Globtoura, nema otkaza rezervacija. Problematičnim u hrvatskom turizmu Čerič drži kvalitetu vanhotelske ponude u turističkim destinacijama. Ove se godine, kaže, bolje nego lanjske prodaje Dalmacija, posebno otoci Hvar i Brač, Istra i Kvarner su na prošlogodišnjoj razini, a kao zanimljivost Čerič je navela da su se početkom kolovoza domaći turisti više zanimali za ponudu inozemnih destinacija. Posebno su tražene Grčka, Tunis i Sicilija gdje se u kolovoškoj tzv. last minute ponudi sedmodnevni aranžmani sa zrakoplovom za te destinacije nude i za manje od 2.500 kuna. Čerič je podsjetila i na razgled grada Zagreba, kojeg zajednički organiziraju Globtourova tvrtka-kćer Event i Turistička zajednica grada Zagreba, a na kojem je u ovogodišnjem srpnju bilo duplo više sudionika nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Općeniti dojam je da su Zagreb i njegovo kulturno-povijesno naslijeđe i okoliš turisti ocijenili vrlo pozitivno. Na tom je razgledu od početka ove godine bilo gotovo 2 tisuće osoba, a uz redovne polaske srijedom i subotom, po potrebi razgled se može organizirati i u druge dane. SVE BOLJI PROMET TEKUĆIH TERETA U PLOČANSKOJ LUCI Od početka rada suvremenog Terminala za tekuće terete pločanske luke, otvorenog u posljednjem tromjesečju prošle godine, prekrcano je 84.643 tone motornog benzina, kerozina, dizel goriva i drugih naftnih derivata, te 17.109 tona nerafiniranog jestivog ulja. U sedam ovogodišnjih mjeseci s pločanskog Terminala za tekuće terete vagon cisternama i kamionima u susjednu BiH otpremljeno je 111.228 tona tekućeg tereta. Posebno dobar promet ostvaren je dostavom ulja za loženje, avio benzina i drugih naftnih derivata. Otvaranjem tog visoko sofisticiranog i posve automatiziranog plutajućeg skladišta luka na ušću Neretve postala je još privlačnije pristanište, te najbliža i najjeftinija luka za prekrcaj tekućih tereta za tržište bosanko-hercegovačkog gospodarstva. Zbog toga su sve rjeđi tankeri s tekućim teretima koji se zaustavljaju na vezovima crnogorske luke Bar ili Kopra u Sloveniji za tu susjednu državu. Osim za tržište hrvatskog juga pločanska je luka sve veći korisnik, prirodno zaleđe i najbliža luka za tržište susjedne Bosne i Hercegovine. Iako stalno raste promet tekućih tereta u pločanskoj se luci još uhodavaju novi sadržaji, pa je već ugovoren promet tekućih tereta od 200.000 tona. Luka Ploče uložila je u Terminal za tekuće terete četrdeset milijuna kuna, pa su vezovi tog suvremenog lučkog objekta sve iskorišteniji, a luka na ušću Neretve postala je nezaobilazno lučko središte za tekuće terete na hrvatskom jugu. NA LOPUDU OTVOREN HOTEL VILLA VILINA Ministrica turizma Pave Župan Rusković u srijedu je na otoku Lopudu otvorila hotel "Villa vilina". Riječ je o objektu iz 1932. godine, koji je sada u vlasništvu obitelji Šimunović, i kako je istaknula direktorica hotela Iris Šimunović, ima 17 soba od toga tri apartmana, restoran, kuhinju, aperitiv bar, a sve sobe imaju klima uređaje i internet. Hotel je obnovljen ove godine po projektu arhitekta Stjepa Burijera, uz pomoć Ministarstva turizma i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, te Hypo banke, a cjelokupna investicija je stajala oko milijun eura. Ministrica turizma Župan Rusković naglasila je kako je strategija Ministarstva turizma upravo obiteljskom turizmu pomoći vratiti zgrade i objekte u prvobitno stanje, te zaposliti mlade ljude. GRADI SE MAGISTRALNI PLINOVOD OD VARAŽDINA ZA MEĐIMURJE Radnici specijalizirane zagrebačke tvrtke "Monter - Strojarske montaže" d.d. započeli su od dravskog mosta bana Josipa Jelačića izgradnju novog visokotlačnog magistralnog plinovoda prema Čakovcu i Šenkovcu. Plinovod dugačak 12,3 kilometara bit će izgrađen do kraja listopada ove godine, a 7 milijuna kuna za njegovu izgradnju ulaže tvrtka "Plinacro" iz Zagreba, tvrtka kćer INA-e osnovana za distribuciju plina. Sada se plinski potrošači u Međimurju opskrbljuju plinovodom koji ima pritisak od 12 bara, a novi magistralni cjevovod transportirat će plin pod pritiskom od 50 bara. Time će dugoročno biti zajamčena opskrba međimurskog kraja zemnim plinom, naglasio je direktor "Međimurje - plina" Vladimir Ivković. U Međimurju je plinoficirano je 98 posto naselja, a priključeno 60 posto domaćinstava. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I MOLDOVA POTPISALE SPORAZUM O TRGOVINI I GOSPODARSKOJ Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sastao se u ponedjeljak u Zagrebu s moldavskim predsjednikom Vladimirom Voroninom, koji boravi u uzvratnom posjetu Hrvatskoj, a nakon susreta dvojica predsjednika potpisali su Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji između dvije zemlje. Oba su predsjednika izrazila zadovoljstvo razgovorima koje su ocijenili konstruktivnima i otvorenima, koji mogu pridonijeti proširenju bilateralne i gospodarske suradnje između Moldove i Hrvatske. Na današnjem sastanku potpisan je i sporazum o suradnji između gospodarskih komora dviju zemalja koje su potpisali predsjednici tih tijela. Između Hrvatske i Moldove nema otvorenih pitanja, ali je dosta neiskorištenih i komplementarnih interesa, rekao je na kraju sastanka hrvatski predsjednik dodavši da se razgovaralo i o nekim konkretnim pitanjima. "Moldova je zainteresirana za hrvatsko iskustvo u turizmu i izgradnju luka u Hrvatskoj, a Hrvatskoj je interesantna moldovska prehrambena industrija", rekao je Mesić najavivši i skoro potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje. Moldovski je predsjednik naglasio da je Moldovi važno produbljivanje odnosa s Hrvatskom zbog njezine važnosti u regiji. MESIĆ I VORONIN POZVALI GOSPODARSTVENIKE NA INTENZIVNIJU SURADNJU Hvatski predsjednik Stjepan Mesić i moldavski predsjednik Vladimir Voronin otvorili su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatsko-moldovski gospodarski forum i pozvali gospodarstvenike dviju zemalja da uspostave intenzivniju suradnju za koju postoji obstrana zainteresiranost. Mesić je izjavio u svom govoru da je sporazum o suradnji između gospodarskih komora dviju zemalja, koje su potpisali predsjednici tih tijela, tek okvir trgovinske suradnje, a da sada predstoje sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i slobodnoj trgovini između dvije zemlje. On je ocijenio da je robna razmjena između dvije zemlje skromna, ali da je gospodarski interes velik. Prema njegovim riječima, moldavska je strana zainteresirana za hrvatsko iskustvo u turizmu, dok je Hrvatska zainteresirana za suradnju na području poljoprivredne i prehrambene industrije gdje Moldavija ima veleike potencijale. Hrvatski predsjednik je rekao da u gospodarskom smislu treba još više iskoristiti postojeće regionalne inicijative, od Srednjoeuropske i Podunavske do Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe, u kojima sudjeluju obje zemlje. Voronin je rekao da Moldova zainteresirana za strana ulaganja i da radi na pravnoj regulaciji potpune zaštite stranih investitora. GOSPODARSTVENICI POLJSKOG RYBNIKA U DUBROVNIKU Predstavnici Hrvatske gospodarske komore - Komore Dubrovnik razgovarali su u utorak s predsjednikom Gospodarske komore Rybnik iz Poljske Andrezejom Zylakom. Riječ je o okrugu u poljskoj pokrajini Šleziji koja ima 1,3 milijuna stanovnika, a Andrezej Zylak je ujedno zamjenik voditelja Komiteta za manje i srednje poduzetništvo i turizam u poljskoj državnoj komori. Predsjednik županijske Komore Ivo Grković je istaknuo kako je riječ o suradnji koja traje već 6 godina i koja će se uskoro proširiti na područje malog i srednjeg poduzetništva. Najavio je i skori posjet dubrovačkih gospodarstvenika Poljskoj. Bilo je posebno riječi i o suradnji u turizmu, istaknuo je Zylak dodavši da Poljska ove godine bilježi pad putovanja u inozemstvo za oko 30 posto. U tom svjetlu treba gledati i slabiji posjet Poljaka Hrvatskoj za oko 15 posto, a jedan od razloga, naveo je, jest povećanje cijena. 7. SINDIKATI SINDIKAT HPT-A PROTIV NAJNOVIJIH VLADINIH UVIJETA OTKUPA DIONICA Sindikati u HPT-u savjetovat će radnicima da ne otkupljuju dionice po izuzetno lošim uvjetima koje je Vlada nedavno dogovorila sa sindikatima izvan HPT-a, rekao je u utorak predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar. Ako Vlada ne odustane od toga prijedloga, savjetovat ćemo radnicima da ne otkupljuju dionice, poručio je Vehar na konferenciji za novinare. Po procjeni sindikata HPT-a, radnici bi po tom dogovoru dionice (koje bi mogli otkupiti) platili 26 tisuća kuna više nego što je dogovoreno s bivšom Vladom još 1998. Sporne uvjete otkupa dionica javnih poduzeća Vlada je krajem srpnja dogovorila s Maticom sindikata javnih službi i Hrvatskom udrugom sindikata, sindikalnim središnjicama koje su ostale u paktu "Partnerstvo za razvoj". Vehar tvrdi da bi po tom dogovoru radnici koji ukupno mogu otkupiti dionice u vrijednosti 75.000 kuna, uz popust od 25 posto te dionice platili 56.250 kuna, umjesto 30 tisuća koliko bi platili po aneksu sporazuma o privatizaciji HT-a koji je potpisan još za bivše HDZ- ove Vlade 1998. Ocijenio je da razlikom u cijeni, na štetu radnika Vlada želi popuniti proračunske rupe, a koristeći sindikate koji nemaju veze s HPT-om nametnuti uvjete otkupa koji joj odgovaraju. 7. SAJMOVI NA SAJAM U GUDOVCU PRIJAVILO SE VEĆ 200 IZLAGAČA Za 10. međunarodni stočarski i gospodarski sajam, koji će se održati od 6. do 8. rujna u Gudovcu pokraj Bjelovara, dosad se prijavilo više od 200 izlagača, izvijestio je na konferenciji za novinare direktor sajma Zlatko Salaj. Na najvećoj manifestaciji takve vrste u našoj zemlji bit će prikazano 400 grla najkvalitetnije hrvatske stoke te poljoprivredna oprema i mehanizacija i prehrambeni proizvodi. Uz izlagače iz 12 hrvatskih županija izlagat će i gosti iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije i BiH te prvi put iz Francuske i Indije. S obzirom na dosadašnje prijave organizatori procjenjuju da će izlagača biti 20 posto više nego lani. Zatvoreni prostor sajma potpuno je popunjen pa su, rekao je direktor Salaj, dio izlagača morali i odbiti, a budući da je broj izlagača raste iz godine u godinu morat će se graditi još zatvorenog izložbenog prostora. Na sajmu će biti održano 7 stručnih predavanja o govedarstvu, svinjogojstvu i ekološkoj poljoprivredi. Na prostoru sajma privodi se kraju izgradnja prve aukcijske dvorane za prodaju stoke u Hrvatskoj vrijedne 4 milijuna kuna gdje će biti središnja burza za prodaju stoke u našoj zemlji.