POSLOVNI PREGLED BROJ 273

POSLOVNI PREGLED broj 273 27. srpnja - 2. kolovoza 2002. SADRŽAJ: RAČAN: PRED NOVOM VLADOM PET KLJUČNIH IZAZOVA 2 SABOR ISKAZAO POVJERENJE NOVOJ RAČANOVOJ VLADI 2 RAČAN: NOVU VLADU ČEKA DUG I NAPORAN RAD 2 NOVA VLADA ODMAH ĆE RJEŠAVATI NEUGODNE STVARI 3 ZA PLAĆE U TRI MINISTARSTVA POTROŠENO 370 MILIJUNA KUNA VIŠE OD PLANA 3 SREĐIVANJE KATASTRA I ZEMLJIŠNIH KNJIGA STRATEŠKI JE PROJEKT 3 PLAN JESENSKE SJETVE PŠENICE - 10 POSTO MANJE SJETVENIH POVRŠINA 4 NOVI TARIFNI SUSTAV ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU USKORO PRED VLADOM 4 PONOVO USPORAVANJE IZVOZA 5 ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA 5 HRVATSKI INOZEMNI DUG 12,3 MILIJARDI DOLARA 5 U LIPNJU DALJNJI PORAST ZAPOSLENOSTI 6 TROŠKOVI ŽIVOTA U SRPNJU 5.060 KUNA, A PLAĆA 3.800 KUNA 6 PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SVIBANJ 3.800 KUNA 6 AKTIVNO TEK 43,7 REGISTRIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA 6 ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA 7 SKUPŠTINA DIONIČARA RIJEČKE BANKE 7 OD 1. KOLOVOZA NOVA UPRAVA ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANKE 8 POTPISAN ZIBOR PRAVILNIK 8 INA POČELA IZRADU BUŠOTINE U ALBANIJI, RADI I U SIRIJI 8 CROSCO KUPIO TRI MODERNA BUŠAĆA POSTROJENJA OD ROTARYA 8 JANAF: PRIHODI U 2001. PORASLI 31 POSTO, GUBITAK ČETIRI PUTA MANJI 9 USKORO GRADNJA NOVE ULJARE, VRIJEDNE 1,5 MILIJUNA EURA 9 PBZ I AGROKOR OSIGURALI SREDSTAVA ZA ISPLATU PŠENICE 9 PODRAVKA: STUDENAC NIJE NA PRODAJU 9 NOVA PUNIONICA VODE U VRLICI 10 TVRTKA "FASSA" ODUSTALA OD GRADNJE TVORNICE U LUKOVU ŠUGARJU 10 UGOVOR PETROKEMIJE I AGROKORA ZA DUGOROČNU OPSKRBU GNOJIVOM 10 NOVI VLASNIK PREUZEO DALMATINKU 10 "BRODOSPLIT": PORINUT TANKER "STINICE" 10 NASTUP HRVATSKE NA SAJMU U JOHANNESBURGU PROGLAŠEN NAJBOLJIM 11 OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA NA GODIŠNJOJ RAZINI BOLJA OD LANJSKE 11 ZAKONSKI UREDITI RAD POSREDNIKA U PROMETU NEKRETNINAMA 11 USKORO OSNIVANJE INSTITUTA ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ? 12 OTVOREN TRGOVAČKI SUD U ŠIBENIKU 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN: PRED NOVOM VLADOM PET KLJUČNIH IZAZOVA Borba protiv nezaposlenosti, povećanje konkurentnosti i izvozne sposobnosti gospodarstva, smanjenje javnog duga, ubrzanje reformi i stvaranje učinkovite državne i javne uprave, pet je ključnih izazova koje je mandatar Ivica Račan stavio pred novu vladu dobije li povjerenje Hrvatskog sabora. Program i sastav nove Vlade Račan je Saboru predstavio u utorak na izvanrednoj sjednici te za njih zatražio povjerenje Sabora. Mandatar je najavio nastavak započete gospodarske politike. U godinu i pol koja predstoji novoj Vladi nizom reformskih mjera i aktivnosti stvorit ćemo uvjete za brži rast gospodarstva i zapošljavanje. Cilj nam je da dugoročni rast gospodarstva bude prosječno najmanje pet posto godišnje, istaknuo je Račan, tumačeći kako u pojedinim granama on može iznositi sedam posto, pa i više. Osvrćući se na protekle dvije i pol godine, Račan je rekao da je Vlada, iako kod svih odluka nije bila tako uspješna kako je željela, znala da ide u pravom smjeru. Mandatar ističe da novoj vladi do kraja mandata nije preostalo mnogo vremena, ali ga zato treba pametno iskoristiti. Promjene koje predlažemo dalekosežne su, a za provedbu nekih bit će potrebno i više vremena od onog koje nam je ostalo na raspolaganju, poručio je Račan. Uz program nove vlade, Sabor se treba očitovati i o imenima novih ministara. Račan od Sabora traži da iskaže povjerenje HSS-ovcu Anti Simoniću kao potpredsjedniku Vlade, SDP-ovki Željki Antunović kao ministrici obrane koja uz to ostaje formalna potpredsjednica Vlade, nezavisnom liberalu Rolandu Žuvaniću kao ministru prometa, te Ljubi Jurčiću i Gvozdenu Flegi kao ministrima gospodarstva i znanosti. Jurčić i Flego nestranačke su osobe. Račan od Sabora traži i da odobri povećanje Vlade za još jedno ministarsko mjesto, na koje bi, kao ministrica bez lisnice i buduća predstojnica Ureda premijera došla SDP-ovka Gordana Sobol. SABOR ISKAZAO POVJERENJE NOVOJ RAČANOVOJ VLADI Hrvatski sabor iskazao je povjerenje novoj, drugoj Vladi premijera Ivice Račana i programu na kojemu će Vlada raditi do kraja mandata. Povjerenje novoj Račanovoj Vladi u pojedinačnom glasovanju dala su 84 zastupnika, 47 ih je bilo protiv, a jedan suzdržan. Kao novi članovi u Vladu su ušli Ante Simonić kao potpredsjednik, nova ministrica obrane je Željka Antunović koja zadržava i svoju potpredsjedničku funkciju. Novi su u Vladi i Ronald Žuvanić kao ministar prometa, pomorstva i veza, Ljubo Jurčić kao ministar gospodarstva i Gvozden Flego kao ministar znanosti i tehnologije. Ministricom bez lisnice postala je Gordana Sobol koja će voditi i bitno ojačan Ured premijera. U drugoj Račanovoj Vladi ostali su dosadašnji potpredsjednici, kao i većina dosadašnjih ministara. S potvrđivanjem novih ministara dužnosti su i službeno razriješeni Dražen Budiša, zamjenik premijera, te dosadašnji ministri obrane, gospodarstva, prometa i znanosti Jozo Radoš, Hrvoje Vojković, Mario Kovač i Hrvoje Kraljević. Sabor je iskazujući povjerenje novoj Vladi podržao i njezin program sažet u 23 točke. RAČAN: NOVU VLADU ČEKA DUG I NAPORAN RAD Premijer Ivica Račan izjavio je u utorak kako je svjestan da njegovu novu Vladu čeka dug i naporan rad, te da vjeruje da Vlada nije rekla sve što može i mora. Izbor nove Vlade primam kao veliku obvezu, rekao je Račan novinarima neposredno nakon što je Sabor večeras podržao njegovu novu Vladu i program koji je predložio. Premijer je rekao kako se nada da će se u narednim tjednima i mjesecima vidjeti drugačiji, energičniji Račan. Nova ministrica obrane Željka Antunović kaže kako u pogledu Ministarstva obrane želi puno toga, u svakom slučaju bolje organizirano i efikasnije Ministarstvo. Upitana boji li se eventualnih prosvjeda zbog najavljenih otpuštanja u MORH-u, Antunović je odgovorila kako se inače ne boji prosvjeda, jer ljudi uvijek prosvjeduju s razlogom i iz njih je moguće izvući pozitivne pouke. Očekuje da će se naći dovoljno vremena da se građanima objasni da se u obrambenim snagama ne radi o pukom otpuštanju ljudi, nego kvalitetnom zbrinjavanju. Antunović će uz resor obrane formalno zadržati i svoju potpredsjedničku funkciju. No, najveći dio njenih potpredsjedničkih poslova preuzet će novi potpredsjednik Ante Simonić. Konkretno, kaže Simonić, riječ je o obrazovanju, športu, znanosti, kulturi, zdravstvu, braniteljima, socijalnim pitanjima. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ističe kako će prvi koraci u Ministarstvu koje je preuzeo biti analiza hrvatske industrije, resursa s kojima Hrvatska raspolaže. To će biti osnova za donošenje nekih drugih mjera i povećanje učinkovitosti, rekao je Jurčić. Novi ministar znanosti Gvozden Flego se nada da u njegovu resoru ništa neće biti staro, ali i da ništa neće biti naprasno mijenjano. Nešto treba nastaviti, a nešto i mijenjati, odgovorio je Flego na upit što će biti sa započetim reformama znanosti. NOVA VLADA ODMAH ĆE RJEŠAVATI NEUGODNE STVARI Premijer Ivica Račan najavio je u srijedu kako nova Vlada više neće odgađati neugodne stvari, nego će ih rješavati odmah. Nemamo izbora, rekao je Račan novinarima koji prate rad Vlade. Što je značilo oklijevanje, premijer je pokazao na primjeru deregulacije cijene benzina. Dugo smo oklijevali oko te deregulacije. Onaj tko nas je kritizirao imao je pravo jer - kad je Vlada konačno smogla snage to napraviti - rezultat je bio pozitivan. Cijena u godinu dana nije mijenjana, rekao je Račan. Naveo je pritom da je većina medija bila protiv deregulacije, te kako je Vlada kriva što je popuštala javnom pritisku. Račan je istaknuo da će se ovaj put Vlada bez oklijevanja morati uhvatiti u koštac s cijenom plina i struje i na slično provesti deregulaciju. Taj potez moramo povući u svjetlu razvoja, rekao je premijer ističući kako se nada da će oklijevanje, uz pozitivno iskustvo s deregulacijom cijene benzina, biti manje. Naglasio je da bi oklijevanje bilo štetno jer bi se morala naći golema svota iz proračuna da se pokriju gubici elektroprivrede s tim da se problemi na terenu ne bi riješili. Račan nije otkrio koliko će poskupjeti struja i plin, samo je najavio da će precizan odgovor stići u pripremi Vladine sjednice. Cijena struje i plina na dnevnom redu Vlade naći će se na jednoj od sjednica u kolovozu. Premijer je najavio da će nova Vlada u kolovozu raditi vrlo intenzivno. Pred njom će se naći nekoliko teških tema vezanih uz gubitke, ali i teme o razvoju. Na dnevnom redu naći će se i porezne olakšice, te nekoliko važnijih zakona. ZA PLAĆE U TRI MINISTARSTVA POTROŠENO 370 MILIJUNA KUNA VIŠE OD PLANA Za plaće u unutarnjim poslovima, obrani te prosvjeti u prvih je šest mjeseci iz proračuna potrošeno oko 370 milijuna kuna više nego što se planiralo, istaknuo je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac izvješćujući Vladu o izvršenju proračuna u prvom polugodištu. Crkvenac je naglasio da su u prvoj polovici godine nastavljeni svi pozitivni trendovi u gospodarstvu i da se proračun u osnovi ostvaruje kako je koncipiran. Gospodarski rast u prvom tromjesečju bio je 4,6 posto, ministar procjenjuje da će u drugom biti veći od 4 posto, pa je i procjena rasta na godišnjoj razini korigirana sa 3,5 na 4,2 posto. Crkvenac ističe i stabilnost tečaja. Ni ljetni mjeseci nisu doveli do aprecijacije kune, ona zadnjih dana nešto i deprecira, što je povoljno za izvoznike. Ima prostora i za daljnju deprecijaciju kune, a bez da se ugroze ključni makroekonomski parametri, što govori o stabilnosti, poručio je. Izvijestio je da se proračun puni više nego dobro. U prvih šest mjeseci uprihodovano je 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna u cijeloj godini. Kao probleme na prihodnoj strani iznio je podbačaj prihoda od trošarina na alkohol i duhanske prerađevine, te nešto manje prihode od naplate starih potraživanja. Rashodi su u šest mjeseci ostvareni u iznosu 34,1 milijardu kuna, što je 48 posto od 71,1 milijardu koliko je plan za ovu godinu. Na području rashoda proračun se ostvaruje nešto niže, uz neke proboje, kazao je Crkvenac. Zbog proboja na plaćama u trima ministarstvima - unutarnjih poslova, obrane i prosvjete - već je poduzeto niz aktivnosti, a i nova ministrica obrane Željka Antunović poručuje da se u tom sektoru do konca godine mora osigurati uklapanje obrane u predviđene proračunske okvire. Ministarstva koja su prekoračila plan, Vlada je zadužila da do 15. rujna predlože mjere za zadržavanje u proračunskim okvirima. Kao problem rashoda, Crkvenac je naveo i isplate jubilarnih nagrada kojih nije bilo u proračunu, već su uređene kolektivnim ugovorima sa socijalnim partnerima. Za njih u 2002. treba 170 milijuna kuna, darovi za djecu i božićnice 'koštaju' 70-ak milijuna kuna, i sl. "Ti se problemi ne dižu, kako se netko bez osnova 'izlajao na razinu milijardi kuna, već se svode na okvire koje možemo i nastojat ćemo savladati", poručio je Crkvenac. Ministar je naveo i niz makroekonomskih pokazatelja. Inflacija će u ovoj godini biti 2,6 posto, deficit proračuna bit će planiranih 4,2 posto BDP-a, devizne su rezerve u HNB-u više od 4,6 milijardi dolara, kamatne stope su u stalnom padu. Hrvatska, dodaje ministar obnove Radimir Čačić, od svih tranzicijskih zemalja ima najjeftiniji kapital na tržištu. To stvara podlogu ne samo za realizaciju investicija i drugih projekata u zemlji, već i za izlazak na vanjsko tržište, kazao je. SREĐIVANJE KATASTRA I ZEMLJIŠNIH KNJIGA STRATEŠKI JE PROJEKT Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra bit će na popisu strateških projekata o čijoj će provedbi Vlada izvještavati svaka dva mjeseca, najavio je u četvrtak premijer Ivica Račan na redovitoj sjednici Vlade. Račan je to najavio u raspravi o izvješću o pregovorima sa Svjetskom bankom za sklapanje ugovora o zajmu za projekt sređivanja katastra i zemljišnih knjiga. Radi se o zajmu od 26 milijuna eura s rokom otplate 15 godina i pet godina počeka, kamatom od oko 4 posto. Stratešku važnost sređivanja zemljišnih knjiga Račan je ilustrirao podatkom da se danas na upis ili ispis iz katastra čeka i četiri do pet godina, a što koči mnoge, pa i gospodarske aktivnosti. Vlada je izvještena o ostvarenju turističke sezone. U prvih šest mjeseci ostvareno je ukupno 2,6 milijuna turističkih dolazaka, što je 6,29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a broj noćenja od 10,5 milijuna veći je za 5,87 posto, izvijestila je ministrica turizma Pave Župan Rusković. Najveći porast bilježi se u Dalmaciji, što pokazuje da je sve prisutniji trend povratka turista na južni Jadran. Povećanje prometa uz više cijene upućuje da su financijski rezultati bolji od fizičkih, procjenjuje ministrica. Pozornost članova Vlade izazvala je informacija o značajnom povećanju cijena, negdje i 30 posto. Resorna ministrica tvrdi da je to povećanje u dobroj mjeri i opravdano, s obzirom na značajna ulaganja u objekte i sadržaje. No, ministar financija Mato Crkvenac drži da usred sezone nije trebalo toliko dizati cijene. Još uvijek je u našem turizmu previše gramzivosti, neprofesionalizma, kazao je. Vlada je odobrila i dodatnih 13 milijuna kuna za programe zaštite od požara, pa će ove godine za to ukupno biti izdvojeno oko 23 milijuna kuna, koliko je bilo i godinu prije Hrvatska Vlada prihvatila je na zatvorenoj sjednici program svojega rada do kraja 2003. godine s programskim prioritetima za koje će biti utvrđen operativni plan provođenja, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Prihvaćen je i Konačan prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, kojim se preuzimaju obveze provođenja politike i donošenja pripisa o zaštiti krajobraza. Vlada je donijela Uredbu o sadržaju i metodologiji izrade programa održivog razvitka otoka. Donesena je i Odluka o početku primjene stopa carine iz Uredbe o carinskoj tarifi za 2002. godinu koje se odnose na uvoz roba podrijetlom iz Republike Island. Na sjednici je dana suglasnost za zaduženje općini Vrsar kod Riječke banke, u iznosu od 4 milijuna kuna, za sufinanciranje izgradnje osnovne škole u Vrsaru, uz kamatnu stopu 6,75 posto godišnje (promjenjivu, vezanu uz šestomjesečni EURIBOR) i pripadajuće troškove. Vlada je uputila odgovor Ustavnom sudu RH na prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama sa Zakonom o sustavu državne uprave, kojim smatra navedeni prijedlog neutemeljenim. Vlada je prihvatila Izvješće o korištenju sredstava Tekuće zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu za svibanj 2002. godine. Donesena je Uredba o objavi Ugovora između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj o britanskoj darovnici za Projekt socijalne zaštite. Darovnica iznosi 352.800 britanskih funti, a Ugovor je stupio na snagu 21. prosinca 2001. Na sjednici je odlučeno da se pokrene postupak za sklapanje Ugovora o socijalnom osiguranju između Hrvatske i Novog Zelanda. Isto tako donesena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Memoranduma o suglasnosti o suradnji na području malih i srednjih poduzeća između Hrvatske i Italije, radi unaprjeđenja daljnje suradnje. Vlada je pokrenula postupak za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Albanije. PLAN JESENSKE SJETVE PŠENICE - 10 POSTO MANJE SJETVENIH POVRŠINA Operativnim planom jesenske sjetve za 2002. godinu predviđena je sjetva ozimih kultura u sustavu poticaja na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle godine - 206.000 hektara, no površina predviđena za sjetvu pšenice smanjena je za gotovo deset posto, na 150.000 hektara, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. Smanjenje sjetvene površine za pšenicu popraćeno je povećanjem kvota za sjetvu drugih kultura - stočnog ječma za 13,89 posto, na 25.000 tisuća ha, pivarskog ječma za 16,66 posto, na 7.000 ha, uljane repice za 42,86 posto, na 20.000 ha, a raži za čak 100 posto, na 4.000 ha. Cilj smanjivanja kvota za sjetvu pšenice jest postići razinu proizvodnje adekvatnu potrebama potrošnje u Hrvatskoj, budući je i ovogodišnja žetva rezultirala velikim viškovima pšenice, rekao je Ledić. Tako je, prema još uvijek privremenim podacima, uz prosječni prinos od 4,31 tone po hektaru u Hrvatskoj sa 220.942 požnjevenih površina proizvedeno 952.260 tona pšenice, dok su realne potrebe oko 650 tisuća tona, kazao je Ledić. Rezultat je to prekomjerne sjetve na gotovo 55 tisuća hektara, što je ponovno poljuljalo cijelo tržište, dodao je. Takva pretjerana proizvodnja dovela je do viškova, od kojih je 250.000 tona namijenjeno izvozu, što će državu kroz subvencije stajati oko 145 milijuna kuna, a 131.000 tona predstavlja tržišni višak na teret otkupljivača, odnosno Agrokora, Podravke i tvrtke Zea. Planirana proizvodnja roda 2003. godine iznosi 675 tisuća tona pšenice, 9.400 tona raži, 87.500 t stočnog, a 24.500 pivarskog ječma, te 44 tisuće tona uljane repice. Za realizaciju plana sjetve kultura u sustavu poticaja u ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva predviđaju da će biti potrebno 341,9 milijuna kuna, od čega će najveći dio - 247,5 milijuna kuna biti namijenjeno proizvođačima pšenice. NOVI TARIFNI SUSTAV ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU USKORO PRED VLADOM Ministarstvo gospodarstva primilo je prijedlog novog tarifnog sustava za električnu energiju i prethodno mišljenje Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti o tom prijedlogu, potvrđeno je u Ministarstvu. Ministarstvo treba dati mišljenje, odnosno suglasnost o tom prijedlogu, a nakon toga uputiti ga Vladi. Kako je najavio premijer Ivica Račan, pred Vladu će neugodne stvari doći odmah na dnevni red, pa tako i novi tarifni sustav. Vlada bi o novim tarifama odlučivala već ovaj mjesec, što znači da bi do poskupljenja električne energije moglo doći dođe već početkom rujna. HEP je svoj prijedlog novog tarifnog sustava, sa šest tarifnih modela, predstavio sredinom lipnja, ali nisu željeli iznositi procjene koliko bi to u prosjeku poskupilo struju za kućanstva. Prema tom prijedlogu, uvele bi se dvije tarife za sve kupce - dnevna od 6-22 sata i skuplja noćna od 22 do 6 sati, a cijena dosadašnje snage bila bi će uključena u cijenu energije. Građani bi tako jednostavnim množenjem potrošenih kWh (kilovatsati) s određenom cijenom, te uz dodavanje fiksnog iznosa naknade, mogli izračunati svoj mjesečni račun za struju. Cijena kilovatsata potrošene električne energije ovisila bi i o vrsti brojila, pa bi tako kod jednotarifnih brojila bila 0,60 kuna po kWh, dok bi za dvotarifna bila 0,70 kuna za dnevnu, a 0,33 kune za noćnu tarifu. Tako dobivenom iznosu dodala bi se mjesečna naknada (koja pokriva troškove očitovanja, obračuna, slanja računa, naplate i sl.) od 25 kuna, odnosno 15 kuna za brojila s limitatorima do 5,5 kWh. Ovisno ima li jednotarifno ili dvotarifno brojilo, brojilo s limitatorom HEP je novi tarifni sustav razradio u šest tarifnih modela, koje bi se nazivali prema bojama. Koliko bi novi tarifni sustav građanima poskupio iznose za struju u HEP-u nisu željeli iznositi, opravdavajući se da će to uvelike ovisiti o navikama potrošača, odnosno o promjeni tih navika. Ipak razvidno je da bi posljedice novih cijena najviše mogli osjetiti oni s dvotarifnim brojilom, i s obzirom da bi se produžilo vrijeme skuplje dnevne tarife. Tako bi veća potrošnja danju značila i skuplje račune, a promjene navika i orijentacija na veću noćnu potrošnju (npr. za korištenje perilice rublja ili suđa, peglanje i sl.) mogla bi donijeti i manje račune. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PONOVO USPORAVANJE IZVOZA Hrvatski je robni izvoz u lipnju, nakon prethodna tri mjeseca oživljavanja, ponovno posustao. Ukupno je u prvom polugodištu ove godine iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti od 2.249 milijuna američkih dolara, što je za svega 14 milijuna dolara ili 0,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvoz u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, uz povećanje za 6,1 posto, dostigao vrijednost od 4.771 milijun dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvoj polovici ove godine iznosio 2.522 milijuna dolara, što je za 11,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Time je vanjskotrgovinski deficit već prilično nadmašio vrijednost izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom se ovogodišnjem polugodištu spustila se na vrlo niskih 47,1 posto. ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA Zaustavljen pad deviznih depozita, te nastavak snažnog rasta plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira iz smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka, neke su od glavnih značajki monetarnih kretanja u svibnju u Hrvatskoj. Po podacima Hrvatske narodne banke, u svibnju je zaustavljen pad deviznih depozita koji traje od ožujka i koji je pokrenut krizom u Riječkoj banci. Nominalno smanjenje od 0,3 posto posljedica je aprecijacije tečaja kune, tako da su devizni depoziti, ako se isključi utjecaj tečaja, u svibnju povećani za 0,6 posto. Na rast deviznih depozita prvenstveno utječe porast deviznih depozita poduzeća, dok devizni depoziti stanovništva i dalje padaju, premda znatno manje nego u prošlim mjesecima, napominju iz središnje banke. Na kraju svibnja ukupni devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su 68,7 milijardi kuna, što je 38,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a za 8,2 posto manje nego u siječnju ove godine, podaci su iz srpanjskog Biltena HNB-a. Kunski depoziti u svibnju stagniraju, nakon smanjenja u ožujku i blagog rasta u travnju. Krajem svibnja kunski su depoziti iznosili ukupno 11 milijardi kuna, što je 17,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Plasmani poslovnih banaka ostalim sektorima u svibnju su povećani za 1,9 milijardi kuna ili za 2,3 posto, a ako se isključi utjecaj tečaja, rast plasmana je 2,7 posto. Porast plasmana bilježi se u svim sektorima, iako je rast kredita stanovništvu i nadalje snažniji od onoga poduzećima. Po podacima HNB-a, na kraju svibnja plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su 83,9 milijardi kuna, što je 27,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. HRVATSKI INOZEMNI DUG 12,3 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug prvi je put premašio iznos od 12 milijardi američkih dolara te je krajem svibnja iznosio više od 12,3 milijarde dolara (12.354 milijuna USD). Po podacima koje objavljuje Hrvatska narodna banka u svibnju je u odnosu na mjesec prije ukupni dug prema inozemstvu povećan za 550 milijuna dolara ili za 4,6 posto. U odnosu pak na kraj prošle godine ukupni je inozemni dug u svibnju bio veći za 1,16 milijardi dolara. Na kretanje iznosa dugovanja utjecaj imaju i promjene tečaja dolara prema euru, s obzirom na činjenicu da je oko 66 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga u eurima, a stanje se duga iskazuje u američkim dolarima, napominju analitičari središnje banke. Tako se u situaciji jačanja eura povećava iznos dugovanja izražen u dolarima. Iz podataka koje objavljuje središnja banka uočljivo je da je najveći doprinos svibanjskom rastu ukupnog vanjskog duga dao sektor banaka čije je zaduženje povećano za 316 milijuna dolara u odnosu na travanj. Iznos duga ostalih sektora povećan je za 81 milijun dolara, države za 73 milijuna USD, a kod izravnih se ulaganja pokazuje porast za 78 milijuna dolara. Od ukupnog inozaduženja na dug države odnosi se 5.331 milijun dolara, a udio države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu krajem svibnja smanjen je na 43,1 posto sa 44,5 posto u mjesecu prije. Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije, stanovništvo) u ukupnom vanjskom dugu sudjeluju sa 26,9 posto, odnosno 3.320 milijuna dolara. Na sektor banaka otpada pak 2.324 milijuna dolara ili 18,8 posto ukupnog duga, prema 17 posto u mjesecu prije. Izravna ulaganja (koja prikazuju dužničke transakcije između kreditora i dužnika koji su međusobno vlasnički povezani) u ukupnom inozemnom dugu krajem svibnja sudjeluju sa 1.269 milijuna dolara ili 10,3 posto. Inozemno zaduženje HNB-a krajem svibnja je iznosilo 108 milijuna dolara. U LIPNJU DALJNJI PORAST ZAPOSLENOSTI Zaposlenost u Hrvatskoj u lipnju, četvrti mjesec zaredom, bilježi rast. Ukupno zaposlenih u lipnju je bilo 1.352.368, što je za 10.898 osoba ili 0,8 posto više nego u mjesecu prije, što je ujedno i najviša mjesečna stopa rasta broja ukupno zaposlenih u ovoj godini. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u lipnju iznosio 1.049.606, a to predstavlja povećanje za 0,7 posto u odnosu na svibanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na povećanje zaposlenosti u pravnim osobama dobrim su dijelom utjecala sezonska kretanja, budući se najveći porast broja zaposlenih bilježi u djelatnosti hotela i restorana - za 10,1 posto u usporedbi s mjesecom prije. U trgovini na veliko i malo broj zaposlenih u istom je razdoblju povećan za 1,7 posto, a u građevinarstvu za 1,3 posto. Istodobno, za 2 posto veća je zaposlenost u obrtu i slobodnim profesijama, gdje je u lipnju bilo ukupno 232.275 zaposlenih. Pad broja zaposlenih u lipnju u odnosu na svibanj zabilježen je kod aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika, kojih je u lipnju bilo evidentirano 70.487, što je za 0,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Broj nezaposlenih u lipnju je pao za 2,3 posto u odnosu na mjesec prije, pa je po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem prošlog mjeseca u Hrvatskoj evidentirano 385.025 nezaposlenih osoba. TROŠKOVI ŽIVOTA U SRPNJU 5.060 KUNA, A PLAĆA 3.800 KUNA Troškovi života četveročlane obitelji u Hrvatskoj iznosili su u srpnju 5.060 kuna, a prosječna plaća bila je 3.800 kuna, pokazuje sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Najveći trošak je prehrana s 1.737 kuna i stanovanje za koje je u srpnju prosječno trebalo izdvojiti 1.487 kuna. Slijede izdaci za obrazovanje - 639 kuna, odijevanje - 517 kuna, prijevoz - 433 kune i za higijenu - 245 kuna. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SVIBANJ 3.800 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj je iznosila 3.800 kuna, što je za 104 kune više nego u mjesecu prije. U odnosu na travanj prosječna je neto plaća za svibanj nominalno veća za 2,8 posto, a realno za 2,1 posto, podaci su koje je na svojim web stranicama objavio Državni zavod za statistiku. Za razdoblje od siječnja do svibnja pak prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.644 kune. To je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno više za 3,4 posto, a realno za 0,9 posto. Statističari su također izračunali da je prosječna neto plaća isplaćena za ovogodišnji svibanj nominalno veća od one isplaćene za isti prošlogodišnji mjesec za 4,9 posto, a realno za 3,3 posto. AKTIVNO TEK 43,7 REGISTRIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj je, po podacima iz lipnja, registrirano 197.416 poslovnih subjekata, od kojih je tek 86.202 ili 43,7 posto bilo aktivno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata, poduzeća i zadruga bilo je 87.898, trgovačkih društava 71.118, a ustanova tijela, udruga i organizacija 38.400. Razlika između registriranih i aktivnih poslovnih subjekata najmanja je kod trgovačkih društava, kojih je aktivno 83,4 posto. Riječ je, naime, o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili novoosnovanim društvima. Poduzeća i zadruge, nasuprot tome, čine skupinu subjekata s najvećom apsolutnom razlikom - aktivnih je u lipnju bilo tek 19,3 posto. U Državnom zavodu za statistiku pojašnjavaju kako se podatak o neaktivnim subjektima uglavnom odnosi na poduzeća ili zadruge koje nisu podnijele zahtjev za usklađivanje sa spomenutim zakonom i koje će uskoro biti brisane iz Registra poslovnih subjekata. Najveći dio poslovnih subjekta - 42 posto ili njih 82.828, registrirano je za djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. No, od ukupnog broja tek je 33.926 subjekata ujedno bilo i aktivno, što čini 39,4 posto svih aktivnih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Slijedi poslovanje nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama, čime se u lipnju bavilo 12.067 subjekta, iako ih je za tu djelatnost bilo registrirano 20.294. U ukupnom broju aktivnih subjekata ta djelatnost sudjeluje sa 14 posto. Prerađivačka industrija, pak, u broju aktivnih subjekata zauzela je 12,7 posto, sa 10.951 aktivnom pravnom osobom, dok je registriranih bilo 19.288. Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno vlasništvo oblik u kojem se nalazi 83,7 posto subjekata. U državnom je vlasništvu 1,3 posto, mješovitom 2,5, zadružnom 0,9 posto, dok se za 11,5 posto aktivnih pravnih osoba vlasništvo ne prati. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA Zaustavljen pad deviznih depozita, te nastavak snažnog rasta plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira iz smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka, neke su od glavnih značajki monetarnih kretanja u svibnju u Hrvatskoj. Po podacima Hrvatske narodne banke, u svibnju je zaustavljen pad deviznih depozita koji traje od ožujka i koji je pokrenut krizom u Riječkoj banci. Nominalno smanjenje od 0,3 posto posljedica je aprecijacije tečaja kune, tako da su devizni depoziti, ako se isključi utjecaj tečaja, u svibnju povećani za 0,6 posto. Na rast deviznih depozita prvenstveno utječe porast deviznih depozita poduzeća, dok devizni depoziti stanovništva i dalje padaju, premda znatno manje nego u prošlim mjesecima, napominju iz središnje banke. Na kraju svibnja ukupni devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su 68,7 milijardi kuna, što je 38,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a za 8,2 posto manje nego u siječnju ove godine, podaci su iz srpanjskog Biltena HNB-a. Kunski depoziti u svibnju stagniraju, nakon smanjenja u ožujku i blagog rasta u travnju. Krajem svibnja kunski su depoziti iznosili ukupno 11 milijardi kuna, što je 17,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Plasmani poslovnih banaka ostalim sektorima u svibnju su povećani za 1,9 milijardi kuna ili za 2,3 posto, a ako se isključi utjecaj tečaja, rast plasmana je 2,7 posto. Porast plasmana bilježi se u svim sektorima, iako je rast kredita stanovništvu i nadalje snažniji od onoga poduzećima. Po podacima HNB-a, na kraju svibnja plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su 83,9 milijardi kuna, što je 27,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. SKUPŠTINA DIONIČARA RIJEČKE BANKE Glavna Skupština Riječke banke odlučila je u srijedu da se temeljni kapital te banke, radi pokrivanja dijela gubitaka nastalih nedozvoljenim radnjama, s 506 milijuna kuna smanji na 250,2 milijuna kuna, te da se nakon dokapitalizacije temeljni kapital poveća na ukupno 832,2 milijuna kuna. Na skupštini dioničara Riječke banke imenovano je sedam članova novog Nadzornog odbora koji je potom imenovao novu Upravu banke. Predsjednik Uprave Riječke banke je Petar Radaković, a članovi Slađana Jagar i Sava Dalbokov. Smanjenje temeljnog kapitala obavit će se spajanjem redovnih dionica i smanjenjem nominale tako da će se dvije dionice nominalne vrijednosti od po 100 kuna spojiti u jednu dionicu s nominalnim iznosom od 100 kuna.Nakon toga temeljni kapital, dokapitalizacijom Erste Banke u iznosu od 80 milijuna eura, povećat će se na 832,2 milijuna kuna. Sve dionice koje su izdane na osnovi povećanja temeljnog kapitala (5.880.480 dionica) upisat će Erste Banka koja će time imati 98,2 posto od ukupnog temeljnog kapitala Riječke banke. Preostalim manjinskim dioničarima Erste Bank će ponuditi dio novih dionica (u iznosu od 35,5 milijuna kn) po cijeni od sto kuna. Ako svi mali dioničari iskoriste to pravo postotak udjela Erste Banke u temeljnom kapitalu Riječke banke bio bi oko 94 posto. Većinom glasova dioničari Riječke banke prihvatili su izvješće o poslovanju banke u 2001., izvješća Uprave, Nadzornog odbora neovisnog revizora te unutarnje kontrole Banke. Odluku o davanju razrješnica bivšim članovima Uprave većinski vlasnik Erste banka prepustila je nazočnim malim dioničarima. Udio prisutnih manjinskih dioničara s pravom glasovanja iznosio je 1,09 posto, a o razrješenju je glasovalo oko 60 posto od toga udjela. Većinom glasova uskraćene su razrješnice za bivšeg predsjednika Uprave Ivana Štokića i bivšeg člana Uprave Borislava Perožića. Bivšoj članici Uprave Heidi Fazekas data je razrješnica za poslovnu 2001. Većina dioničara prihvatila je odluku o davanju razrješnica članovima Nadzornog odbora Riječke banke, a za nove članove NO-a imenovani su Reinhard Ortner, Christian Coreth, Manfred Wimmer, August Jost, Karin Svoboda, Herbert Martinetz i Kristijan Schellander. OD 1. KOLOVOZA NOVA UPRAVA ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANKE Erste & Steiermaerkische banka od 1. će kolovoza, po dobivenoj suglasnosti Hrvatske narodne banke (HNB), dobiti novu Upravu, na čijem će čelu biti dosadašnji zamjenik predsjednika Uprave Tomislav Vuić. Dosadašnji predsjednik Uprave Erste & Steiermaerkische banke Petar Radaković priječi će na mjesto predsjednika Uprave Riječke banke, dok će član stare Uprave Sava Dalbokov postati članom Uprave Riječke banke. Od dosadašnjih članova Uprave u novom će sastavu ostati Borislav Centner, te kao zamjenik člana Uprave Dragutin Bohuš. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA POTPISAN ZIBOR PRAVILNIK U ZIBOR - jedinstvenu referentnu ponudbenu kamatnu stopu za kunska sredstva na hrvatskom međubankarskom tržištu, od 1. kolovoza unosi se nekoliko novina. Potpisanim Pravilnikom po sustavu 'gentlemanskog dogovora' bit će uređeni odnosi između svih zainteresiranih strana, referentnih banaka - kontributora, službenog izračunavatelja tvrtke Infoforum i Hrvatske udruge banaka (HUB) koja će obavljati nadzor nad ZIBOR-om. Kako su izvijestili iz HUB-a, jedna od novosti je uvođenje u ZIBOR još jednog međunarodno priznatog dospijeća, do 6 mjeseci, uz spread od 2 posto. Dosad su referentne banke kotirale za međunarodno priznata dospijeća koja su se kretala od prekonoćnih posudbi, preko posudbi do tjedan i dva tjedna, pa sve do posudbi do mjesec i tri mjeseca. Također, sadašnjim referentnim bankama - kontributorima (HVB Bank Croatia, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Riječka banka, Varaždinska banka, Zagrebačka banka) s početkom kolovoza pridružit će se još tri vrlo aktivne banke na hrvatskom međubankarskom tržištu, a koje su na nedavnom sastanku u HUB-u jednoglasno prihvatili svi dosadašnji kontributori. Tako će od 1. kolovoza u skupini referentnih banaka biti i Dresdner bank Croatia, Erste & Steiermerkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank. ZIBOR (Zagreb Interbank Offered Rate) jedinstvena je referentna ponudbena kamatna stopa za kunska sredstva na hrvatskom međubankarskom tržištu. Odražava prosječne stope referentnih hrvatskih banaka za depozite u hrvatskim kunama po međunarodno priznatim dospijećima, koji se kreću od prekonoćnih posudbi, pa do plasmana do šest mjeseci. 5. TVRTKE INA POČELA IZRADU BUŠOTINE U ALBANIJI, RADI I U SIRIJI Hrvatska naftna kompanija INA na svojim koncesijama u inozemstvu izrađuje dvije istražne bušotine i to u Siriji te odnedavna i u Albaniji. Prije desetak dana počelo se bušiti u Albaniji, na lokaciji Dajlani 1, saznaje se iz Ine. Riječ je o bloku Panaja u jugozapadnom dijelu Albanije, oko 20 kilometara od grada Vlore. INA je stopostotni nositelj prava istraživanja, a prva faza je obvezuje na jednu bušotinu, dok bi se, u slučaju otkrića nafte ili plina, ušlo u drugu fazu. Prognozna dubina bušotine je 3.500 metara, a bušit će se oko tri mjeseca. U Siriji je pak na bloku Hayan, gdje je već izrađena bušotina Jihar 1, u tijeku bušenje druge nazvane Al Mahar 1. Prognozirana dubina kanala je 2.500 metara, a do sada je izbušeno 2.200 metara. Procjenjuje se da će trebati još oko mjesec dana do konačne dubine, a u slučaju otkrića ugljikovodika slijedit će testiranje i proizvodno opremanje koje bi trajalo znatno duže. Prema ugovoru o istraživanju i proizvodnji, na koncesiji površine 4.796 četvornih kilometara INA je stopostotni nositelj prava. U prvoj fazi istraživanja INA je obvezna izraditi tri bušotine. CROSCO KUPIO TRI MODERNA BUŠAĆA POSTROJENJA OD ROTARYA Tvrtka Crosco, naftni servisi d.o.o., koja je u stopostotnom vlasništvu Ine, kupila je tri moderna bušaća postrojenja od mađarske tvrtke Rotary Ltd., koja je u stopostotnom vlasništvu MOL- a, te preuzela ugovore za izvođenje radova na tim postrojenjima, priopćila je Inina Služba za informiranje i odnose s javnošću. Dva se postrojenja nalaze u Siriji, a jedno u Tunisu, zemljama u kojima je Crosco već od ranije prisutan i koja predstavljaju njegova fokusirana inozemna tržišta. Crosco je postrojenja kupio na međunarodnom natječaju kojeg je raspisao MOL u sklopu procesa svog restrukturiranja. Iz Ine su priopćili da je preuzimanjem dva bušaća postrojenja u Siriji zajedno s višegodišnjim ugovorima za tvrtku Al Furath Petroleum Company (u vlasništvu sirijske nacionalne naftne kompanije SPC i Shella), te postrojenja i ugovora u Tunisu, Crosco povećao svoje servisne kapacitete na kopnu preko 20 posto. Crosco je u proteklih pet godina postao tvrtka izrazito orijentirana na inozemstvo, a udio prihoda iz inozemstva u tom je razdoblju s manje od 10 posto porastao na više od 70 posto. Crosco zapošljava 2100 ljudi, a s više od 500 svojih radnika i još 400 lokalnih postao je hrvatska tvrtka s najviše zaposlenika na radu u inozemstvu. Crosco je danas sa tri bušaće platforme, 11 bušaćih postrojenja, 25 remontnih i drugom opremom, najjači kontraktor u regiji, te respektabilan kontraktor srednje veličine na svjetskom tržištu, ističu iz Ine. Pored Sirije, tvrtka je intenzivno prisutna u Omanu, Libiji, Tunisu, Albaniji i Italiji. U planovima za proboj na inozemna tržišta CROSCO je kao svoje primarno fokusirano tržište označio mediteranske zemlje. Jedna od zemalja tog područja je i Sirija u kojoj su se aktivnosti Crosca intenzivirale u protekle dvije godine i danas tamo ima aktivna tri bušaća postrojenja, a kada se tomu pridruže i dva novokupljena Crosco postaje najsnažniji bušaći kontraktor na tom području. JANAF: PRIHODI U 2001. PORASLI 31 POSTO, GUBITAK ČETIRI PUTA MANJI Glavna Skupština Jadranskog naftovoda (JANAF) prihvatila je temeljna financijska izvješća o poslovanju JANAF-a u prošloj godini s izvješćem revizora. Kako je priopćeno iz JANAF-a, u izvještaju o poslovanju za prošlu godinu koje je predsjednica Uprave Vesna Trnokop-Tanta prezentirala dioničarima konstatirano je znatno poboljšanje rezultata poslovanja u odnosu na godinu prije. U prošloj je godini JANAF prevezao 5,9 milijuna tona nafte, što je 24 posto više nego 2000. (kada je prevezeno oko 4,8 milijuna tona). JANAF je u prošloj godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 326 milijuna kuna, što je 31 posto više nego 2000., dok su ukupni rashodi smanjeni za pet posto i iznosili su 360,8 milijuna kuna. Gubitak JANAF-a u prošloj je godini smanjen za četiri puta, odnosno sa 130 milijuna kuna u 2000. na 34,8 milijuna kuna u 2001. godini, a pokrit će se iz rezervi društva i tekućeg poslovanja. U priopćenju sa Skupštine se ističe da ulagačke aktivnosti, posebno Družba Adria projekt otvaraju mogućnosti za budući poslovni razvoj. Planirane investicije u 2002. za projekt Družba Adria iznose oko 30 milijuna američkih dolara, a u prvom polugodištu ove godine u fazi realizacije je oko 7 milijuna dolara. Za revizora JANAF-a za 2002. godinu skupština je imenovala revizorsko društvo KPMG Croatia, Zagreb, navodi se u priopćenju. USKORO GRADNJA NOVE ULJARE, VRIJEDNE 1,5 MILIJUNA EURA U Grubišnom Polju uskoro će početi gradnja tvornice jestivog ulja, vrijedne 1,5 milijuna eura, a uljaru će u nekadašnjoj pekari "Zdenke" graditi zagrebačka tvornica ulja ABN. Ta je tvrtka osim pekare na deset godina zakupila i silose "Zdenke" u kojima je već uskladištena uljana repica za preradu. U obnovu silosa uloženo je 27 tisuća eura, a u tvornici će raditi 25 zaposlenih. Direktor tvornice ulja ABN Anto Boić naglasio je da će osim novih strojeva kojima će se povećati kapacitet prerade te tvornice za 120 posto u Grubišno Polje biti preseljen i dio postrojenja iz Zagreba, dok će se rafiniranje ulja i dalje raditi u Zagrebu. Tako će ABN na godinu proizvoditi 10 tisuća tona ulja. Boić ističe da su se za Grubišno Polje odlučili jer silosi i pekara Zdenke pružaju mogućnosti za montiranje postrojenja i skladištenje sirovine te se zbog toga ne mora graditi novu tvornicu, a osim toga riječ je o području od posebne državne skrbi gdje postoje olakšice u poslovanju. Također je riječ o izrazito poljoprivrednom kraju u kojemu će se organizirati proizvodnja uljane repice i suncokreta, rekao je Boić, dodavši kako je već osnovana Poljoprivredna zadruga Grubišno Polje s ciljem organiziranja proizvodnje sirovine s kooperantima. Ulje će se proizvoditi isključivo hladnim prešanjem. PBZ I AGROKOR OSIGURALI SREDSTAVA ZA ISPLATU PŠENICE Privredna banka Zagreb i Koncern Agrokor potpisali su u utorak Ugovor o namjenskom kreditu za otkup pšenice, a ugovorni iznos kredita veći je od 350 milijuna kuna, izvješteno je iz PBZ-a. Sredstva koja su na ovaj način osigurana namijenjena su financiranju najvećeg komercijalnog posla na domaćem tržištu, isplati seoskim domaćinstvima i pravnim osobama za ovogodišnji urod pšenice koju je otkupila Agrokor trgovina. Isplata proizvođača pšenice, kako se navodi, počinje 6. kolovoza ove godine, a u ugovorenom roku svim seoskim domaćinstvima i pravnim osobama bit će isplaćen novac za ovogodišnji urod pšenice. Od ukupne količine otkupa od 300 tisuća tona pšenice ovogodišnjeg uroda veći dio namijenjen je izvozu. S inozemnim partnerima već su potpisani ugovori za izvoz 220 tisuća tona pšenica, dok će za potrebe hrvatskih građana biti otkupljeno 80 tisuća tona pšenice. PODRAVKA: STUDENAC NIJE NA PRODAJU Podravka ne razgovara i ne sklapa nikakve ugovore o prodaji svoje tvornice Studenac u Lipiku, rečeno je na konferenciji za novinare, čime su demantirane glasine i pisanja u tisku kako će Podravka tvornicu mineralne vode Studenac prodati Coca Coli. Ponuda Coca Cole bila je aktualna prije godinu i pol, a sada o tome nema niti govora, rekao je voditelj korporativnih komunikacija koprivničke prehrambene industrije Drenislav Žekić. Prema riječima izvršnog direktora Strateške poslovne jedinice Pića Valenta Vrhovskog, udio Studenca na tržištu u je zadnje dvije godine u porastu i trenutno iznosi 20,8 posto, odmah iza vodeće Jamnice. Samo u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rekao je Vrhovski, prodaja Studenca povećana je za 42 posto, a u lipnju u usporedbi s šestim prošlogodišnjim mjesecom za 52 posto. Rast prodaje u Podravci očekuju i dalje, a jedini im problem predstavljaju premali proizvodni kapaciteti, iako je u njihovo povećanje unazad godinu i pol uloženo 80 milijuna kuna. "U 2010. godini neće biti ni jedne ozbiljnije tvrtke u svijetu koja se neće baviti vodom; gazirana pića i pivo se sve manje traže, i mi želimo u tome sudjelovati. Zbog toga je naše poslovodstvo Studenu proglasilo strateškim biznisom", kazao je Vrhovski. NOVA PUNIONICA VODE U VRLICI Tvrtka za proizvodnju i trgovinu vodom i osvježavajućim pićima "Lacus" u vrličkom naselju Kosorima na predjelu Lelasove glavice izgradila je za tri mjeseca punionicu prirodne izvorske vode koja je u utorak svečano puštena u rad. U tvornicu, inače prvu izgrađenu u vrličkoj gospodarskoj zoni, uloženo je 70 milijuna kuna i, kako je rečeno, to je početak oživljavanja u ratu potpuno uništena gospodarstva na vrličkom području. Punionica počinje rad s deset zaposlenih koji će u jednoj smjeni puniti 60 boca zdrave pitke vode na dan s izvora Vukovića vrela. Voda će se za početak pod imenom "Aquasana" prodavati na dalmatinsko i hercegovačko tržište. Uskoro se, kako se bude osvajalo novo tržište, proizvodnja kani proširiti na sve tri smjene i ukupno zaposliti 70 radnika, kazao je direktor punionice Vinko Bubalo. TVRTKA "FASSA" ODUSTALA OD GRADNJE TVORNICE U LUKOVU ŠUGARJU Talijanska tvrtka "Fassa" posve je odustala od izgradnje tvornice žbuke i cementa te eksploatacije mineralnih sirovina na području Parka prirode Velebit u mjestu Lukovo Šugarje, kazao je svjetnik te tvrtke u Hrvatskoj Vladimir Tkalčić. U roku od najviše dva mjeseca bit će izabrana druga lokacija, vjerojatno u južnom dijelu Jadrana, rekao je za Hinu Tkalčić. Kazao je da granice Parka prirode Velebit koje obuhvaćaju i Lukovo Šugarje nije moguće mijenjati te da "Fassa" novu lokaciju za svoja ulaganja traži na područjima gdje je prostornim planom predviđena industrijska gradnja i postoje luke pogodne za poslovanje takve tvornice. Tvrtka "Fassa" uputila je Hrvatskom saboru zahtjev za izmjenu granica Parka prirode Velebit, te zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog planiranja da pri izradi prostornog plana Parka prirode Velebit, na lokaciji nekadašnje vojne baze u Lukovu Šugarju, dopusti proizvodnju žbuke i cementa. Mještani i vlasnici kuća za odmor u Lukovu Šugarju oštro su se suprotstavili i na razne načine prosvjedovali protiv izgradnje tvornice. Tvrtka "Fassa", po riječima savjetnika Tkalčića, obiteljska je tvrtka iz Trevisa u čijem je vlasništvu osam tvornica za proizvodnju žbuke i cementa. U novoj tvornici na hrvatskoj strani Jadrana ta bi tvrtka uposlila nekoliko stotina radnika, kazao je Tkalčić. UGOVOR PETROKEMIJE I AGROKORA ZA DUGOROČNU OPSKRBU GNOJIVOM Predsjednici uprava Petrokemije d.d. Boris Mesarić i Agrokor- trgovine Mirko Novosel potpisali su u četvrtak u Kutini Ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji do 2005. godine. Prema ovom ugovoru za Agrokor, koji ima 200.000 hektara površina, više nema potrebe za uvozom gnojiva. Već u prvoj godini realizacije ugovora Agrokor će preuzeti 50.000 tona kutinskih gnojiva, što je 10 posto sadašnjih godišnjih isporuka Petrokemije na domaće tržište. Ukupni promet sa zajedničkim uključivanjem na vanjska tržišta, a za oba partnera osobito je zanimljiva Vojvodina, mogao bi se već 2003. godine kretati i do 170 milijuna kuna, kazao je član Uprave Agrokor- trgovine Josip Jagušt. NOVI VLASNIK PREUZEO DALMATINKU Talijanska tvrtka "La Distributrice", koja je kupila sinjsku Tvornicu konca "Dalmatinku", postala je i stvarnim vlasnikom te najveće tvrtke u cetinskom kraju i najvećeg proizvođača šivaćeg konca u Hrvatskoj. Naime, dosadašnja stečajna upraviteljica Blanka Mazut Tuđen predala je tvornicu novom vlasniku, a sljedećih nekoliko dana tvrtka će biti registrirana u Trgovačkome sudu u Splitu pod novim imenom "Dalmatinka nova" d.d. Novi vlasnik zadržat će svih 420 radnika i nitko neće dobiti otkaz, rekla je Blanka Mazut Tuđen. Ocijenila je da će Tvornici biti najteže prvu godinu, a radnici će se morati prilagoditi europskim standardima i radnim obvezama. "BRODOSPLIT": PORINUT TANKER "STINICE" U "Brodosplitu" je u ponedjeljak svečano porinut tanker "Stinice", treći iz serije triju jednakih tankera za prijevoz nafte i kemijskih prerađevina, izgrađen u splitskom brodogradilištu za istog naručitelja. I tanker "Stinice" i ostala dva izgrađeni su za tvrtku Wallis Trading, vlasnika Nemra Diaba, koji će po dogovoru taj tanker, kad bude završen, predati novoj brodarskoj tvrtki "Brodosplit - plovidbi" d.o.o. Tanker "Stinice" nosivosti je 45.300 dwt, dug je 189, širok 32,20 i visok 19,15 metara. Pokretat će ga glavni stroj tima MAN, koji razvija brzinu do 16 čvorova. Vrijednost "Stinica" je 31 milijun dolara, koliko vrijedi i svaki od ostalih dvaju dvaju tankera. 6. SAJMOVI, PREDSTAVLJANJA NASTUP HRVATSKE NA SAJMU U JOHANNESBURGU PROGLAŠEN NAJBOLJIM Hrvatska turistička ponuda predstavljena je prije dva tjedna na međunarodnom turističkom sajmu u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici, a odlukom organizatora sajma ukupni nastup Hrvatske i njezin štand proglašeni su najboljima među izlagačima iz inozemstva. Međunarodni turistički sajam "International Travel and Holiday Fair" održan je u Johannesburgu od 26. do 28. srpnja, uz sudjelovanje više od 80 izlagača iz cijeloga svijeta, od nacionalnih turističkih ureda i putničkih agencija do velikih avio-prijevozničkih i hotelskih tvrtki. Hrvatska se na sajmu u Johannesburgu predstavljala prvi put, a kako su izvijestili iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, nastup su organizirali Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i hrvatsko Veleposlanstvo u Pretoriji. Veliku pomoć pri organizaciji dala je i hrvatska zajednica iz Johannesburga. 7. UDRUGE OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA NA GODIŠNJOJ RAZINI BOLJA OD LANJSKE Dosadašnji tijek ovogodišnje turističke sezone Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) ocjenjuje dobrim, a unatoč neopravdanom podizanju cijena od strane nekih hotelijera, što je dovelo do srpanjskih "rupa" u popunjenosti kapaciteta, hotelijeri očekuju ostvarenje planiranih rezultata - godišnji porast fizičkog prometa do 10 posto te financijskog prometa i iznad 10 posto. Trenutnu popunjenost hotelskih kapaciteta članica HUH-a (oko 170 hotelijera) glavni tajnik HUH-a Vlado Galičić ocjenjuje zadovoljavajućom te dodaje da će, iako u gotovo svim hotelima ima slobodnih mjesta, na godišnjoj razini popunjenost biti slična ili nešto i bolja od one iz prošle godine. Nešto slabiju popunjenost u ovogodišnjem nego u prošlogodišnjem srpnju Galičić pojašnjava ne samo povećanjem cijena nego i općim stanjem na međunarodnom tržištu, posebno u Njemačkoj, Austriji i Italiji, gdje je, zbog uvođenja eura i recesije sve prisutniji trend provođenja godišnjih odmora u svojoj zemlji. Unatoč svemu tome, hotelijeri očekuju da će prva tri tjedna u kolovozu donijeti i bolju popunjenost budući je to vrijeme kada u Hrvatsku tradicionalno dolazi veći broj inozemnih turista, posebno Talijana. Cilj je hotelijera, a i ukupne turističke politike, kaže Galičić, svake godine ostvarivati blagi, a ne senzacionalno veliki porast. Ističe i da hotelijeri nisu problem hrvatskog turizma budući su ove godine u pripremu i obnovu kapaciteta uložili oko 150 milijuna eura. Većina hotelijera koji su podigli cijene od ove godine pružaju i višu kvalitetu usluga u svojima objektima, a dio njih je povećanjem cijena započeo i tzv. proces restrukturiranja gostiju odnosno privlačenja gostiju veće platežne moći i veće turističke kulture. To se ne može postići u jednoj sezoni nego je to proces koji traje više godina, a dio je opće strategije repozicioniranja hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu, dodaje Galičić. Na žalost, napominje, ulaganja hotelijera ove godine nisu popraćena i ulaganjima u poboljšanje vanhotelske ponude u turističkim destinacijama što stvara ukupno loš dojam. U tom smislu, drži Galičić, potrebna je veća i koordinirana suradnja svih turističkih djelatnika na određenom području, od turističkih zajednica, ugostitelja, hotelijera i putničkih agencija do predstavnika lokalne uprave i samog stanovništva. 8. OSTALO ZAKONSKI UREDITI RAD POSREDNIKA U PROMETU NEKRETNINAMA Hrvatsko tržište nekretnina trenutno karakterizira nered i neorganiziranost, nepoštena tržišna utakmica, needuciranost trgovaca, izbjegavanje plaćanja naknada državi i nezaštićenost kupaca, odnosno prodavatelja, a usprkos tome do sada taj tržišni segment nije bio zakonski reguliran. Stoga će se to područje zakonski urediti, a prijedlog zakona o obavljanju usluga posredovanja u prometu nekretninama Ministarstvo gospodarstva nedavno je uputilo u vladinu proceduru. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u 2001. godini po osnovi poreza na promet nekretninama prikupljeno je približno 250 milijuna kuna iz čega proizlazi da je ukupni promet iznosio oko 5 milijardi kuna, ne uključujući novosagrađene nekretnine, budući se one oporezuju porezom na dodanu vrijednost. Velik dio tog prometa zasigurno su ostvarile razne agencije za posredovanje. U Ministarstvu su izračunali kako se putem oglasa u medijima pojavljuje 500-tinjak takvih agencija, dok ih je u komorskoj bazi trgovačkih društava Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja je bila i jedan od inicijatora donošenja zakona o obavljanju usluga posredovanja u prometu nekretnina, tek 276. Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, pak, registrirano je još 120 agencija - obrta, pa se nameće zaključak kako dio agencija radeći iz "dnevne sobe" ostvaruje profit. Prijedlog spomenutog zakona izrađen je uz konzultacije sa austrijskim i kanadskim zakonima koji uređuju tu djelatnost, a među ostalim prvi put donosi i osnovne definicije struke - što je posredovanje u prometu nekretninama, tko se time može baviti, način na koji se taj posao obavlja i sl. Tako je određeno da agencija mora biti trgovačko društvo ili obrt, u kojoj je zaposlena barem jedna osoba s položenim stručnim ispitom za posrednika u prometu nekretninama i to pred posebnim povjerenstvom, čije članove imenuje ministar gospodarstva i Vijeće Udruženja poslovanja nekretninama HGK. Agencija s radom, točnije posredovanjem u prodaji, kupnji, zamjeni ili zakupu nekretnine, može započeti nakon što je upisana u budući Registar agencija za posredovanje nekretninama koju će voditi Ministarstvo gospodarstva. Kada započne s radom, pronađe klijenta i s njim potpiše zakonom određeni ugovor o posredovanju, i realizira uslugu koja je ugovorom od nje zatražena, agencija ima pravo naplatiti posredničku naknadu (proviziju), čiji iznos mora biti dijelom ugovora. Zakon određuje da visina provizije ne može biti veća od najviših naknada određenih posredničkom tarifom. Za donošenje posredničku tarifu zadužena je HGK, u suradnji s HOK-om i Ministarstvom gospodarstva. Zakon predviđa da agencije mogu zastupati i obje strane u prometu nekretninama - kupca i prodavatelja ili najmodavca i najmoprimca, no u tom slučaju posrednik će od svake strane naplatiti po polovicu provizije predviđene posredničkom tarifom. Kazne za nepoštivanje zakonskih odredaba kreću se od 3 do 9 tisuća kuna, pa sve do 20 do 60 tisuća kuna. Niže kazne zakon predviđa za neispunjavanje obveze prijave promjena u Registru agencija. Više kazne, pak, određene su za obavljanje djelatnosti posredovanja bez valjane registracije, zatim zapošljavanje osoba bez stručnog ispita, neupisivanje u Registar agencija, naplatu provizije više od određene i sl. USKORO OSNIVANJE INSTITUTA ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ? Pred članovima hrvatske Vlade uskoro bi se mogao naći prijedlog Uredbe o osnivanju Instituta za industrijski razvoj, kojeg je Vladi ovih dana proslijedilo Ministarstvo gospodarstva. Djelatnost tog instituta bilo bi praćenje industrijskog razvoja u zemlji i svijetu i pronalaženje načina da se suvremena dostignuća svjetskog industrijskog razvoja iskoriste za razvitak hrvatskog gospodarstva, stoji u prijedlogu Uredbe. Institut bi obavljao i poslove znanstvenih i razvojnih istraživanja, pružanja pomoći hrvatskoj industriji, a imao bi i nakladničku i edukacijsku djelatnost. Konkretno, svoju bi djelatnost Institut obavljao praćenjem i izradom statistike realnog sektora i izradama ekonomskih analiza, bavio bi se industrijskom politikom i razvojem te gospodarske grane, kao i gospodarske infrastrukture. Pratio bi i kretanja u baznoj, prerađivačkoj i potrošačkoj industriji, zatim međunarodnoj trgovini i sl. Institut bi se, kao neprofitna organizacija, financirao iz državnog proračuna, iz kojeg bi se namirivali i eventualni gubici, te u koji bi se slijevala moguća dobit iz poslovanja. Dio troškova pokrivao bi se i vlastitim prihodima - naplatom izrađivanja studija, programa, projekata, pružanja stručnih savjeta itd. OTVOREN TRGOVAČKI SUD U ŠIBENIKU Ministrica uprave i pravosuđa Ingrid Marinović-Antičević otvorila je u ponedjeljak u Šibeniku Trgovački sud koji će biti nadležan za predmete iz Šibensko-kninske županije, koje je do sada rješavao Trgovački sud u Splitu. Odluka o osnivanju šibenskog Suda donesena je prije četiri godine, prije dvije i pol godine imenovana su tri suca, a tek prije desetak dana imenovana je i preostala, četvrta, sutkinja, pa Sud tek sada počinje raditi. "Godine su prolazile, a za početak rada Suda malo je toga bilo učinjeno, pa su građani s pravom prigovarali zbog te sporosti", kazala je ministrica Marinović- Antičević. Izrazila je uvjerenje da će djelovanje Trgovačkog suda u Šibeniku općenito pridonijeti poboljšanju rada pravosudnih tijela. U osnivanje i uređenje Suda uloženo je 3,4 milijuna kuna, zapošljava 16 djelatnika, od kojih su tri suca i predsjednik Trgovačkog suda. Ministrica je rekla kako za njih neće biti godišnjih odmora, nego će odmah početi raditi i preuzeti 923 predmeta od Trgovačkog suda u Splitu, koji je do sada bio nadležan za Šibensko-kninsku županiju.