ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA

ZAUSTAVLJEN PAD DEVIZNIH DEPOZITA Zaustavljen pad deviznih depozita, te nastavak snažnog rasta plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira iz smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka, neke su od glavnih značajki monetarnih kretanja u svibnju u Hrvatskoj. Po podacima Hrvatske narodne banke, u svibnju je zaustavljen pad deviznih depozita koji traje od ožujka i koji je pokrenut krizom u Riječkoj banci. Nominalno smanjenje od 0,3 posto posljedica je aprecijacije tečaja kune, tako da su devizni depoziti, ako se isključi utjecaj tečaja, u svibnju povećani za 0,6 posto. Na rast deviznih depozita prvenstveno utječe porast deviznih depozita poduzeća, dok devizni depoziti stanovništva i dalje padaju, premda znatno manje nego u prošlim mjesecima, napominju iz središnje banke. Na kraju svibnja ukupni devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili su 68,7 milijardi kuna, što je 38,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a za 8,2 posto manje nego u siječnju ove godine, podaci su iz srpanjskog Biltena HNB-a. Kunski depoziti u svibnju stagniraju, nakon smanjenja u ožujku i blagog rasta u travnju. Krajem svibnja kunski su depoziti iznosili ukupno 11 milijardi kuna, što je 17,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Plasmani poslovnih banaka ostalim sektorima u svibnju su povećani za 1,9 milijardi kuna ili za 2,3 posto, a ako se isključi utjecaj tečaja, rast plasmana je 2,7 posto. Porast plasmana bilježi se u svim sektorima, iako je rast kredita stanovništvu i nadalje snažniji od onoga poduzećima. Po podacima HNB-a, na kraju svibnja plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su 83,9 milijardi kuna, što je 27,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.