BBC 25. VII. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 25. VII. 2002. Tisak Nekoliko britanskih listova piše o svjedočenju bivšeg šefa SDS-a Srbije Rade Markovića na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu. The Times drži da tužiteljstvo svjedočenjem Rade Markovića nije uspjelo izravno povezati zločine na Kosovu sa Slobodanom Miloševićem. The Daily Telegraph zaključuje upravo suprotno. Izjavu bivšeg šefa SDS-a da je Milošević svakodnevno dobivao izvještaje službe, te da je kreiranje politike bilo u nadležnosti šefa države i njegovih suradnika, ovaj list tumači kao moguću prekretnicu u procesu koji do sada nije išao na ruku tužiteljima. U dosadašnjem tijeku suđenja prevladavala su emotivna svjedočenja albanskih žrtava zločina na Kosovu, dok je, napominje list, Milošević djelovao samopouzdano, koristeći sudnicu kao platformu osude politike Zapada i predstavljanje svoje uloge u obrani srpskih interesa. The Financial Times opširno piše o takozvanoj ciparskoj vezi koja je, kako piše, omogućila Miloševiću preživljavanje godina sankcija i financiranje ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Istražitelji haaškog suda ustanovili su, navodi taj list, da je druga po veličini ciparska banka - Laiki banka - bila glavna Miloševićeva financijska veza sa svijetom za vrijeme embarga. Preko te banke otvarane su off shore kompanije, koje su za Beograd nabavljale gorivo, sirovine i oružje. Istraga The Financial Timesa pokazala je da su vodeći članovi ciparske poslovne i političke elite olakšavali te transakcije. Među njima su, piše list, guverner središnje banke, direktor Laiki banke i najugledniji ciparski odvjetnik Tasos Papadopulos, sadašnji čelnik Demokratske stranke i potencijalni predsjednički kandidat. Šef nadzorne službe u ciparskoj središnjoj banci Andreas Filipu priznao je listu The Timesu da se znalo da off shore kompanije krše sankcije, ali to je, prema njegovim riječima, bio jedini način da Jugoslavija preživi embargo i prehrani stanovništvo. Ciparska vlada obećala je prošle godine punu suradnju s haaškim sudom u potrazi za Miloševićevim novcem, ali je, kako napominje list, odbila otvoriti istragu o tome jesu li središnja i ostale banke prekršile međunarodne propise o pranju novca poslujući godinama s Miloševićevim režimom. Potresi na burzama privlače i danas veliku pozornost britanskih dnevnika. The Times piše da su svjetski čelnici udružili snage da bi povratili povjerenje investitora nakon, kako piše, novog krvoprolića na tržištima akcija. Isti list bilježi da su barovi i striptiz klubovi u blizini londonske burze sinoć bili prepuni iscrpljenih mešetara koji su preživjeli najgori dan u životu. Protekli burni tjedni ugrozili su njihovo zdravlje, brakove i karijere pa su utjehu potražili u šampanjcu, hrani i seksu, piše list. Glavna vanjskopolitička tema je izraelski raketni napad na Gazu u kojemu je poginuo veliki broj žena i djece. The Guardian u uvodniku tim povodom ocjenjuje da je ubijeni vojni čelnik Hamasa Salah Šehada bio poznati neprijatelj mira i nemilosrdni ubojica, ali da je glavni krivac za pokolj u Gazi Ariel Sharon. Zapovjedajući napad na gusto naseljenu stambenu četvrt, nedostojni izraelski lider je postupio bezobzirno i neodgovorno. Za razliku od Shehade, Sharon će se za smišljeni pokolj nevinih barem imati priliku pokajati, zaključuje dnevnik. (BBC)