ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - Brojka od više od milijun zaostalih sudskih predmeta mogla bi se za godinu dana gotovo prepoloviti ako bi se u nadležnost javnih bilježnika prenijeli predmeti za koje nije nužno da ih rješavaju sudovi,
procjenjuju u Ministarstvu pravosuđa.
ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - Brojka od više od milijun zaostalih
sudskih predmeta mogla bi se za godinu dana gotovo prepoloviti ako
bi se u nadležnost javnih bilježnika prenijeli predmeti za koje
nije nužno da ih rješavaju sudovi, procjenjuju u Ministarstvu
pravosuđa.#L#
Tu optimističnu procjenu Ministarstvo pravosuđa je iznijelo u
materijalu pod nazivom "O reformi pravosuđa i njezinim pravcima"
koji je upućen Vladi nakon nedavnog razgovora čelnika zakonodavne,
izvršne i sudbene vlasti s premijerom.
Procjena o mogućem značajnom smanjenju zaostalih predmeta
prebacivanjem predmeta sa sudova na javne bilježnike dobivena je na
temelju podataka o broju primljenih i riješenih predmeta u prošloj
godini.
Po podacima Ministarstva od godišnjeg priljeva novih predmeta 36
posto čine oni koje bi mogli rješavati javni bilježnici.
Lani su sudovi zaprimili oko milijun i 200 tisuća predmeta, a sa
zaostatkom od 930 tisuća iz 2000. u radu je ukupno bilo dva milijuna
130 tisuća predmeta. Na kraju prošle godine neriješeno je ostalo
milijun i 20 tisuća.
Po računici Ministarstva ta bi brojka bila gotovo prepolovljena da
su s 1. siječnjem 2001. sudovi prestali primati predmete koji bi
mogli biti u nadležnosti javnih bilježnika.
Priljev bi u tom slučaju bio za oko 430 tisuća manji, a uz
prošlogodišnji radni učinak sudaca kada su riješili milijun i 110
tisuća predmeta, broj neriješenih bi s milijun i 20 tisuća pao na
oko 590 tisuća predmeta.
Na temelju tih proračuna u Ministarstvu pravosuđa zaključuju da u
Hrvatskoj ubuduće ne bi trebalo povećavati broj sudaca, a mogao bi
se smanjiti broj županijskih i općinskih sudova.
Dio predmeta, kao što su ostavine, koji po svojoj naravi nisu spor
između dvije suprotstavljene strane u kojem treba presuditi sudac,
već su nedavnim donošenjem Zakona o nasljeđivanju prebačeni na
javne bilježnike. Izmjenom ovršnog zakona to će se, po najavama
Ministarstva, dogoditi i s izvršenjem sudskih presuda.
Mjere koje sada predlažu za rješavanje problema u pravosuđu u
Ministarstvu smatraju nastavkom, a ne početkom reforme pravosuđa.
Početak reforme u Ministarstvu vežu uz odluku Ustavnog suda iz
veljače 2000. da su predsjednici sudova imenovani neustavno i da su
zakoni koji su regulirali djelovanje Državnog sudbenog vijeća u
velikoj mjeri neustavni, kao i praksa tog tijela.
Ministarstvo smatra da je izmjenama Zakona o sudovima, o DSV-u i
Državnom odvjetništvu ostvaren dio reforme koji se odnosi na
imenovanje, razrješenje i stegovnu odgovornost sudova, na položaj
i ulogu predsjednika sudova, ustroj sudske uprave i ustavni položaj
i ovlasti DSV-a.
Među mjerama za povećanje učinkovitosti sudova predlaže se
vraćanje dodatka na plaću od 0,5 posto za svaku godinu staža, kao i
bolje vrednovanje sudskih savjetnika, ali i veće plaće za
službenike i namještenike u sudovima.
Ministarstvo planira popunjavanje sudačkih i ostalih radnih mjesta
u sudovima, veću pokretljivost sudaca, a za rješavanje zaostalih
predmeta i zapošljavanje više sudskih savjetnika na određeno
vrijeme.
U većim sudovima planira se angažiranje stručnjaka financijske,
medicinske i građevinske struke radi rješavanja predmet u kojima
su, uz pravna, potrebna i druga stručna znanja.
Ranije spominjani prekovremeni rad sudaca i tzv. licencirani suci
na određeno vrijeme ne spominju se u dokumentu Ministarstva.
Među mjerama za poboljšanje stanja namjerava se veliku pozornost
posvetiti stalnom obrazovanju sudaca i odgovornosti predsjednika
sudova za rad sudova, tvrde u Ministarstvu.
Navodi se i niz mjera za poboljšanje materijalnog položaja sudova
od opreme namještajem, informatizacije sudova, obnove voznog parka
i glavnih kapitalnih ulaganja u postojeće ili nove zgrade.
Ministarstvo pravosuđa najavljuje i izmjenu niza zakona, pa i
donošenje novog zakona o kaznenom postupku, iako je nedavno u
okviru reforme pravosuđa izmijenjena trećina članaka tog zakona.
(Hina) ggrb so