FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT 8. VIII. LA STAMPA EUROPA I RAT U IRAKU

IT-US-GB-IQ-kriza, intervencije-Politika it 8. VIII. la stampa europa i rat u iraku ITALIJALA STAMPA8. VIII. 2002.Rat kojega Europa ne shvaća"Kako sve učestalije dolaze vijesti o američkim pripremama za skoru vojnu kampanju u Iraku, raste jaz između Europe i Sjedinjenih Država. Francuska nikada nije skrivala svoju nesklonost djelovanju silom protiv iračkog diktatora. Italija je dala shvatiti da se solidarnost sa Sjedinjenim Državama ne može, u slučaju Iraka, smatrati automatskom. I njemački kancelar Schroeder se još jasnije distancirao od Washingtona, štoviše je iz toga napravio slogan za početak svoje predizborne kampanje.Ispitivanje javnog mišljenja govore da za dosta bodova zaostaje za svojim takmacem Stoiberom i očito je da tako pokušava povratiti popularnost kod stanovništva koje osjeća težinu prošlosti i odbija uporabu sile u inozemstvu. Osjećaji ne izgledaju mnogo drugačiji u mnogim drugim europskim zemljama. U vanjskoj politici petnaestorice to je izrazio Solana, a Prodi je bio još izravniji. Sve u svemu, Europa je uvjerena da je Saddam opasni zločinac, no istovremeno je uvjerena da bi neki napad na Irak, makar i vojno provediv, bio politički još opasniji.(...)
ITALIJA LA STAMPA 8. VIII. 2002. Rat kojega Europa ne shvaća "Kako sve učestalije dolaze vijesti o američkim pripremama za skoru vojnu kampanju u Iraku, raste jaz između Europe i Sjedinjenih Država. Francuska nikada nije skrivala svoju nesklonost djelovanju silom protiv iračkog diktatora. Italija je dala shvatiti da se solidarnost sa Sjedinjenim Državama ne može, u slučaju Iraka, smatrati automatskom. I njemački kancelar Schroeder se još jasnije distancirao od Washingtona, štoviše je iz toga napravio slogan za početak svoje predizborne kampanje. Ispitivanje javnog mišljenja govore da za dosta bodova zaostaje za svojim takmacem Stoiberom i očito je da tako pokušava povratiti popularnost kod stanovništva koje osjeća težinu prošlosti i odbija uporabu sile u inozemstvu. Osjećaji ne izgledaju mnogo drugačiji u mnogim drugim europskim zemljama. U vanjskoj politici petnaestorice to je izrazio Solana, a Prodi je bio još izravniji. Sve u svemu, Europa je uvjerena da je Saddam opasni zločinac, no istovremeno je uvjerena da bi neki napad na Irak, makar i vojno provediv, bio politički još opasniji.(...) Jedina europska zemlja koja je iskazala, ne samo formalno nego i sadržajno, razumijevanje spram jednostrano izabranog puta Sjedinjenih Država do sada je bila Velika Britanija. Ništa neobično: mimo povijesnih odnosa, mimo osobnih odnosa Busha i Blaira, Sjedinjene Države i Velika Britanija zajedno su nadzirali Irak i provodili su stalne zračne akcije na njegovom teritoriju nakon Zaljevskog rata. No sada izgleda da i Blair dvoji. Englezi, koje obično ratovi ne plaše, izgledaju zdvojni. Otvoreno ratobornim glasovima suprotstavljaju se drugi mnogo oprezniji glasovi, bilo u laburističkoj stranci bilo u anglikanskoj crkvi mada ona, za razliku od one katoličke, nikada nije dizala barjak mira pod svaku cijenu. Velika Britanija se voli smatrati utegom na vagi između Europe i Amerike, koji uspijeva pliticu spustiti prema svojim uvjerenjima i interesima. No ovoga puta posao ne izgleda lagan; ako će doći do iračkog rata, a Velika Britanija se svrsta uz Ameriku, o vanjskoj politici Europe više se neće dugo govoriti; ako će stati uz druge europske zemlje osnažit će se Europa, ali će anglo-američki 'posebni odnosi' slabo skončati. Nada je da rata neće biti. No kako bi shvatili labirinte razmišljanja Washingtona nije dovoljan razum, potrebna je i neka Kasandra", piše Boris Biancheri.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙