RFE 3. VIII. SLABLJENJE KUNE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 3. VIII. 2002. Devalvacija kune? Prilog Milan Gavrovića. Na prvoj sjednici nove Hrvatske vlade, ministar financija Mate Crkvenac najavio je slabljenje kune. To bi mogao biti prvi pravi zaokret u hrvatskoj ekonomskoj politici od kad je prije 2,5 godine HDZ sišao s vlasti. Promjena u stavovima, koja bi mogla značiti i radikalnu promjenu gospodarske politike, dogodila se u samo dva dana. U utorak, predstavljajući u saboru program svoje druge vlade premijer Ivica Račan još je izjavljivao kako će se nastaviti politika stabilnog tečaja. Ali već u četvrtak na prvoj sjednici vlade njegov ministar financija dr. Mate Crkvenac najavio je smanjivanje vrijednosti kune. I on je to, doduše, zamotao u fraze o stabilnosti, nakon čega je rekao da je kuna zadnjih dana nešto deprecirala, dakle oslabila, što je povoljno za izvoznike. A onda je slijedila ključna rečenica. 'Ima prostora i za daljnju deprecijaciju, čime se neće ugroziti ključni makroekonomski parametri'. Tako su se potvrdila šaptanja da se posljednjih dana iza zatvorenih vrata Banskih dvora razmatrala mogućnost postupne devalvacije kune što je sve do sada bila tabu tema. Doduše, neki su ministri, pa i dr. Crkvenac, i prije priznavali da je tečaj kune nerealan, ali su ipak energično bili protiv svake promjene. Razlog je bio strah od obnavljanja visoke inflacije jer se višegodišnja stabilnost ne oslanja na jaku i uspješnu privredu, već na jeftinu uvoznu konkurenciju. Za takvu stabilnost plaćena je visoka cijena. Domaća je roba preskupa i u izvozu i na domaćem tržištu pa Hrvatska nema ni gospodarskog rasta, ni radnih mjesta, ni dovoljne prihode za funkcioniranje društvenih sustava, od same države do zdravstvenog, školskog, mirovinskog i drugih. Dr. Crkvenac sada kaže da je stanje hrvatskog gospodarstva dobro, pa ona može podnijeti slabljenje kune. Istina je točno obratna. Privreda je u tako lošem stanju, da više ne može izdržati prejaku kunu. Pokrivenost uvoza izvozom spala je na 47 posto, što je manje nego ikada prije. Inozemni je dug premašio 12 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje rate trebao bi rast od najmanje 3,5 posto. U prvom polugodištu ostvareno je, međutim, samo jedan posto, a najavljuje se i novo usporavanje. To su prešutjeli i premijer u Saboru i njegov ministar na sjednici vlade. Obojica su koristili stari podatak o 4,6 posto rasta iz prvog tromjesečja. Jedna dosjetka opisuje političara kao čovjeka koji vjeruje da se sve ljude može sve vrijeme vući za nos. Gospodarstvo se, međutim, ne može nadmudriti. Sada je još samo pitanje koliko vladi treba da prijeđe s riječi na djela, i hoće li se kolebljivi Račan pokolebati pod prvim pritiskom banaka i uvoznika kojima promjena ne odgovara. (RDW)