HGK: STAGNIRANJE IZVOZA KONSTANTA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE

HGK: STAGNIRANJE IZVOZA KONSTANTA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE Unatoč proklamiranoj izvoznoj orijentaciji hrvatskog gospodarstva, stagniranje izvoza konstanta je hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, ocjena je trenutnog stanja u dokumentu Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Izvoz - imperativ - izlaz - izazov", koji je pod geslom 'Poslovati se ne mora, izvoziti se mora', usvojen na ovogodišnjoj skupštini Komore. Ukupna robna razmjena Hrvatske s ostatkom svijeta u 2001. u odnosu na 1994. godinu povećana je za 38 posto, no u tom je razdoblju ostvaren porast izvoza za tek 5,8 posto, a uvoz je istodobno povećan za čak 63,5 posto. To je 2001. dovelo do udjela izvoza u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni od tek 33 posto, dok je 1994. iznosio 44 posto, upozoravaju iz HGK. Pri tome je udio hrvatskih proizvoda u uvozu Europske unije (EU) smanjen s 0,37 posto, koliko je iznosio 1995., na 0,27 posto lani. Loše stanje hrvatskog izvoza ocrtavaju i podaci o udjelu izvoza u bruto domaćem proizvodu (BDP) uspoređeni s podacima za zemlje Europske unije (EU) te tranzicijske zemlje središnje i istočne Europe. Naime, dok je 2001. taj udio u Hrvatskoj iznosio 23 posto, prosjek za tranzicijske zemlje iznosio je 40,8 posto, a za EU 36,4 posto. Razlika je još uočljivija na trendu kretanja udjela - u Hrvatskoj se od 1995. nalazi uvijek ispod 20 posto, dok tranzicijske zemlje regije te europska petnaestorica bilježe konstantni i značajan porast udjela izvoza u BDP-u. Preciznije promatrano, razina hrvatskog izvoza prošle je godine bila tek nešto veća od tisuću američkih dolara po stanovniku. Istodobno, slovački je izvoz iznosio 2.300, mađarski i češki oko 3.000 USD po stanovniku, dok je Slovenija ostvarila izvoz od čak 4.600 USD po stanovniku. Ocjena hrvatskog izvoza još je lošija usporede li se podaci o pokrivenosti uvoza izvozom sa ostalim zemljama u regiji. Naime, Hrvatska od 1995. do danas, osim Jugoslavije, bilježi najmanju pokrivenost uvoza izvozom. Tako je 2001. ona u Hrvatskoj dosegnula tek nešto više od 51 posto, u Sloveniji 91,2 posto, Češkoj 91,4, Mađarskoj 84,4, a Rusiji čak 193 posto. Dokument HGK navodi brojne razloge stagnantnosti hrvatskog izvoza, od ratnih razaranja i političke izolacije tijekom 1990-tih, do nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava, problema u privatizaciji, visokih troškova rada, nedovoljne institucionalne potpore izvozu, i nepoticajne makroekonomske, osobito tečajne politike. Analitičari HGK, naime, naglašavaju kako prejaka kuna upravo obeshrabruje izvoz uz istodobno poticanje uvoza, nazivajući trenutno tečajnu politiku "ubojicom izvoza". Upravo u promjeni tečajne politike analitičari HGK vide i osnovni model izlaska iz postojećeg stanja. U spomenutom dokumentu pritom se ne preporuča devalvacija precijenjene kune, već postupna deprecijacija, kroz minimalno trogodišnje razdoblje. Naglašena je i važnost zaustavljanja daljnjeg neto zaduživanja u inozemstvu, kako bi popustio pritisak na aprecijaciju kune. Umjesto toga predlaže se izdavanje sigurnih državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala namijenjenu potrošnji visoke razine štednje hrvatskih građana.