ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Unatoč proklamiranoj izvoznoj orijentaciji hrvatskog gospodarstva, stagniranje izvoza konstanta je hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, ocjena je trenutnog stanja u dokumentu Hrvatske gospodarske komore
(HGK) "Izvoz - imperativ - izlaz - izazov", koji je pod geslom 'Poslovati se ne mora, izvoziti se mora', usvojen na ovogodišnjoj skupštini Komore.
ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Unatoč proklamiranoj izvoznoj
orijentaciji hrvatskog gospodarstva, stagniranje izvoza
konstanta je hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, ocjena je
trenutnog stanja u dokumentu Hrvatske gospodarske komore (HGK)
"Izvoz - imperativ - izlaz - izazov", koji je pod geslom 'Poslovati
se ne mora, izvoziti se mora', usvojen na ovogodišnjoj skupštini
Komore.#L#
Ukupna robna razmjena Hrvatske s ostatkom svijeta u 2001. u odnosu
na 1994. godinu povećana je za 38 posto, no u tom je razdoblju
ostvaren porast izvoza za tek 5,8 posto, a uvoz je istodobno povećan
za čak 63,5 posto. To je 2001. dovelo do udjela izvoza u ukupnoj
vanjskotrgovinskoj razmjeni od tek 33 posto, dok je 1994. iznosio
44 posto, upozoravaju iz HGK.
Pri tome je udio hrvatskih proizvoda u uvozu Europske unije (EU)
smanjen s 0,37 posto, koliko je iznosio 1995., na 0,27 posto lani.
Loše stanje hrvatskog izvoza ocrtavaju i podaci o udjelu izvoza u
bruto domaćem proizvodu (BDP) uspoređeni s podacima za zemlje
Europske unije (EU) te tranzicijske zemlje središnje i istočne
Europe. Naime, dok je 2001. taj udio u Hrvatskoj iznosio 23 posto,
prosjek za tranzicijske zemlje iznosio je 40,8 posto, a za EU 36,4
posto. Razlika je još uočljivija na trendu kretanja udjela - u
Hrvatskoj se od 1995. nalazi uvijek ispod 20 posto, dok
tranzicijske zemlje regije te europska petnaestorica bilježe
konstantni i značajan porast udjela izvoza u BDP-u.
Preciznije promatrano, razina hrvatskog izvoza prošle je godine
bila tek nešto veća od tisuću američkih dolara po stanovniku.
Istodobno, slovački je izvoz iznosio 2.300, mađarski i češki oko
3.000 USD po stanovniku, dok je Slovenija ostvarila izvoz od čak
4.600 USD po stanovniku.
Ocjena hrvatskog izvoza još je lošija usporede li se podaci o
pokrivenosti uvoza izvozom sa ostalim zemljama u regiji. Naime,
Hrvatska od 1995. do danas, osim Jugoslavije, bilježi najmanju
pokrivenost uvoza izvozom. Tako je 2001. ona u Hrvatskoj dosegnula
tek nešto više od 51 posto, u Sloveniji 91,2 posto, Češkoj 91,4,
Mađarskoj 84,4, a Rusiji čak 193 posto.
Dokument HGK navodi brojne razloge stagnantnosti hrvatskog izvoza,
od ratnih razaranja i političke izolacije tijekom 1990-tih, do
nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava,
problema u privatizaciji, visokih troškova rada, nedovoljne
institucionalne potpore izvozu, i nepoticajne makroekonomske,
osobito tečajne politike. Analitičari HGK, naime, naglašavaju kako
prejaka kuna upravo obeshrabruje izvoz uz istodobno poticanje
uvoza, nazivajući trenutno tečajnu politiku "ubojicom izvoza".
Upravo u promjeni tečajne politike analitičari HGK vide i osnovni
model izlaska iz postojećeg stanja. U spomenutom dokumentu pritom
se ne preporuča devalvacija precijenjene kune, već postupna
deprecijacija, kroz minimalno trogodišnje razdoblje. Naglašena je
i važnost zaustavljanja daljnjeg neto zaduživanja u inozemstvu,
kako bi popustio pritisak na aprecijaciju kune. Umjesto toga
predlaže se izdavanje sigurnih državnih vrijednosnih papira na
domaćem tržištu kapitala namijenjenu potrošnji visoke razine
štednje hrvatskih građana.
(Hina) rub ds