HRVATSKO GOSPODARSTVO 2001. - PRVI PUT DOBIT VEĆA OD GUBITAKA

HRVATSKO GOSPODARSTVO 2001. - PRVI PUT DOBIT VEĆA OD GUBITAKA Hrvatsko gospodarstvo u prošloj je godini prvi put nakon osamostaljenja ostvarilo pozitivan konsolidirani financijski rezultat - dobit je veća od gubitaka prije oporezivanja i to za 3,2 milijarde kuna, istaknuto je na današnjem predstavljanju specijalnog izdanja Privrednog vjesnika "400 najvećih". Ukupni rezultati hrvatskog gospodarstva i 400 najvećih tvrtki ukazuju na pozitivne pomake, istaknuo je na predstavljanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori Žarko Primorac. Potkrijepio je to podatcima o rastu ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva za 13,4 posto (343 milijarde kuna), dobit poslije oporezivanja povećana je za 14,3 posto (na 14,8 milijardi kuna), dok je gubitak nakon oporezivanja smanjen za 16,6 posto (11,5 milijardi kuna) u prošloj u usporedbi sa 2000. godinom. No, Primorac upozorava i na neka ne tako pozitivna kretanja - broj zaposlenih u prošloj je godini ipak nešto niži nego godinu prije, izvoz stagnira, dok uvoz ubrzano raste, još uvijek je velik broj insolventnih poduzeća (oko 33.000 je u blokadi), opada tehnološka razina gospodarstva, a zaostaje i restrukturiranje. Stoga osnovnim problemima Primorac smatra zapošljavanje, izvoz, te strukturu hrvatskog gospodarstva, odnosno reindustrijalizaciju. Investicije jesu jedan od preduvjeta većem zapošljavanju, ali stvaraoci radnih mjesta su dinamička poduzeća, poručuje Primorac. Upozorio je i na usporavanje izvoza. U zadnjih deset godina samo su Srbija i Makedonija imale niži rast izvoza od Hrvatske, kazao je. Za poticanje izvoza potreban je, ističe Primorac, prepoznatljiv proizvod, efikasnost koju je povezao i s tečajem kune, jer je sadašnja politika tečaja nedosljedna, te ulaganja u razvoj i sektore u kojima se Hrvatska već dokazala, kao što su npr. građevinarstvo, elektroproizvodi i sl. Upozorio je i na deindustrijalizaciju. Udio industrije u BDP trenutno je oko 20 posto, a sada smo na svega 60 posto industrijske proizvodnje od prije rata, kazao je Primorac. Ističe da je potrebna reindustrijalizacija i to na područjima u kojima Hrvatska ima prednosti - industriji usluga i industriji oslonjenoj na znanje. Privredni vjesnik i Financijska agencija (FINA) danas su osmi put za redom predstavili svoju analizu i ljestvicu 400 najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Tih 400 najvećih je manje od jedan posto ukupnog broja tvrtki, ali u ukupnom broju zaposlenih one sudjeluju sa 36,6 posto cijelog gospodarstva, ostvaruju gotovo polovicu ukupnog prihoda, više od polovicu dobiti (54 posto), te posjeduju gotovo tri četvrtine kapitala i rezervi gospodarstva. Rang listu najvećih po ukupnom prihodu u prošloj godini predvodi INA, a slijede HEP, Hrvatski telekom, Pliva, Konzum. Farmaceutska tvrtka Pliva prva je pak po dobiti prije i nakon oporezivanja, a slijede INA (veći dio dobiti ipak odnosi se na bilančna prestrojavanja oko osnivanja tvrtke Plinacro), Tvornica duhana Rovinj, HT i Zagrebačka pivovara.