NJ 13.VII.-DPA-SAD I MKS

NJEMAČKA DPA 13. VII. 2002. Svjetski sud protiv genocida bez SAD-a - nije u nacionalnom interesu "Kad svijet u buduće bude zasjedao o genocidu, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, SAD neće biti nazočan. Ali po želji Washingtona Amerikanci nikada neće sjesti na optuženičku klupu prvog stalnog međunarodnog suda te vrste. Velesila ne želi dopustiti smanjenje svoje moći, predati važan dio suverenosti. Tom odlukom američki predsjednik George W. Bush po mišljenju kritičara ponovno dokazuje da će ići multilateralnim putovima samo kad će to koristiti nacionalnom interesu. SAD nije sam u takvom držanju. Kina, Indija, Pakistan a možda i Rusija, ostat će po strani kad sud (MKZ) iduće godine u Haagu započne radom. Ali ni jedna zemlja ne istupa kao šampion ljudskih prava kao Sjedinjene Države koje stalno traže još bolje instrumente za njihovu zaštitu. Na početku su i one slovile kao zagovaratelji novoga suda. No planovi su ubrzo naišli na visoke unutarnjopolitičke granice. Jake konzervativne snage u kongresu kategorički odbijaju smanjivanje američkog prava. Međunarodni pokušaji pravosuđa u tom taboru slove kao opasno sklizanje u difuznu 'svjetsku vladu' u kojoj bi Washington izgubio slobodno odlučivanje o vlastitoj sudbini. Američko ministarstvo obrane predstavilo je predodžbu da bi male države mogle podići politički motivirane optužnice protiv vojnika velesile SAD-a, možda i zbog mirovnih akcija, kao scenarij strave i užasa. Još se ni vlada bivšeg predsjednika Billa Clintona nije mogla oteti takvim razmišljanjima. Tek je zadnjeg dana, 31. prosinca 2000. Clinton uspio izboriti potpis na sporazum o utemeljenju suda. Američki ministar vanjskih poslova Colin Powell ukazao je da je tadašnji predsjednik istodobno jasno dao do znanja da svojem nasljedniku ne preporučuje podnijeti sporazum senatu na ratifikaciju. 'Poduprli smo sud za Jugoslaviju, za Ruandu, zagovaramo sud za Siera Leone', rekao je Powell. 'Ako MKZ ne mora odgovarati nekom višem mjestu, ni Vijeću sigurnosti niti ikom drugom, to ne držimo primjerenim stanjem za naš vojni kadar, naše diplomate ili naše vodeće političare.' Powell stoga odluku drži logičnom. No rigoroznim i vrlo rijetkim korakom, povlačenjem već postojećeg potpisa, Bushova vlada po mišljenju kritičara ponovno naglašava svoj glas da provodi 'multilateralizam... a la carte'. Pod Bushom je SAD kao jedini od 178 država potpisnica bojkotirao ostvarenje sporazuma o klimi iz Kyota 1997. Jednostrano je otkazao raketni sporazum ABM s Moskvom iz 1972. godine. Bilo da se radi o međunarodnom sporazumu o zabrani biološkog oružja ili sporazumu o uništenju pješačkih mina - SAD uvijek nađe dlaku u juhi. 'Izabran sam kako bih zastupao interese svoje zemlje', rekao je Bush kritičarima. Oni u pogledu svjetskoga suda drže da SAD svojim odbijanjem proigrava prigodu da presudno sudjeluje u oblikovanju te ustanove. Njegovo postojanje poslije ratifikacije u više od 60 država više se ne može spriječiti. 'Ostat će dojam da se SAD distancira od međunarodnog pravosudnog sustava i da odustaje od soje vodeće uloge', rekao je David Scheffer, dužnosnik za ljudska prava u Clintonovoj vladi New York Timesu", piše Herbert Winkler.