FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 18. VII. SZ: KAPIJSKO JEZERO - MRAČNI PREDMET ENERGETSKIH ŽELJA

US-RU-AZ-TR-NAFTA-Diplomacija-Energetika-Obrana nj 18. VII. SZ: kapijsko jezero - mračni predmet energetskih želja NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG18. VII. 2002.Bypass za ZapadU prvom dijelu serije o resursima kao "blagu modernog doba", list objavljuje prilog Christiane Schloetzer o gradnji naftovoda na potezu Baku-Tbilisi-Ceyhan. "(...) Nedavno je Britanac Michael Townshend u luksuznom istanbulskom hotelu stupio (...) pred kamere kako bi najavio izgradnju najduljeg i najskupljeg naftovoda na svijetu koji bi crno zlato trebao prebacivati od Kaspijskog mora preko Turske do energije gladnih Europljana. (...) No, čovjek iz British Petroleum-a odjednom se nagnuo prema naprijed kao da nije razumio pitanje izvjestiteljice. I kao da bi svaki drugi odgovor bio apsurdan, izrekao sljedeće: '11. rujna nije donio baš nikakvu promjenu u mom poslu'. Njegova je izjava uistinu neobična. Napokon, njegovi su protivnici spomenuti naftovod stoljeća oduvijek smatrali 'političkim naftovodom', trasom iz snova za Washington budući da nafta na potezu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) u prolazu kroz izuzetno težak teren visokih planina ne dodiruje ni turski ni iranski teritorij. Projekt se činio tako hrabrim da su
NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 18. VII. 2002. Bypass za Zapad U prvom dijelu serije o resursima kao "blagu modernog doba", list objavljuje prilog Christiane Schloetzer o gradnji naftovoda na potezu Baku-Tbilisi-Ceyhan. "(...) Nedavno je Britanac Michael Townshend u luksuznom istanbulskom hotelu stupio (...) pred kamere kako bi najavio izgradnju najduljeg i najskupljeg naftovoda na svijetu koji bi crno zlato trebao prebacivati od Kaspijskog mora preko Turske do energije gladnih Europljana. (...) No, čovjek iz British Petroleum-a odjednom se nagnuo prema naprijed kao da nije razumio pitanje izvjestiteljice. I kao da bi svaki drugi odgovor bio apsurdan, izrekao sljedeće: '11. rujna nije donio baš nikakvu promjenu u mom poslu'. Njegova je izjava uistinu neobična. Napokon, njegovi su protivnici spomenuti naftovod stoljeća oduvijek smatrali 'političkim naftovodom', trasom iz snova za Washington budući da nafta na potezu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) u prolazu kroz izuzetno težak teren visokih planina ne dodiruje ni turski ni iranski teritorij. Projekt se činio tako hrabrim da su osporavali njegovu gospodarsku opravdanost. 'BTC je i te kako gospodarski isplativ', izjavljuje danas Townshend. 'Uskoro ćemo početi s gradnjom', dodaje on. I zaista: poduzeće koje će graditi naftovod nije više tek puka fatamorgana. Najveći udjel u njegovoj vlasničkoj strukturi ima državna naftna kompanija Azerbejdžan Socar a čelnik konzorcija jest British Petroleum. Posljednji je udjel upravo ubilježio TotalFinaElf. Taj je francuski koncern preuzeo samo pet posto BTC-ova kolača - koliko i talijanski ENI. No, maleni su komadići najprivlačniji. Spomenute dvije tvrtke mogu - ne bude li nafta iz Bakua potekla u dovoljnoj količini da napuni golemi naftovod - načeti svoje izvore u Kazahstanu. Tamo, u polju Kašagan u Kaspijskom jezeru, leži najveće naftno blago koje je u proteklih 30 godina otkriveno u cijelom svijetu. Kašagan, čije se zalihe trenutno procjenjuju na sedam do devet milijardi barela, sadrži po najnovijim spoznajama četiri puta više nafte. Čini se da je time osigurana isplativost naftovoda BTC te će Europska banka za razvoj sudjelovati u njegovu financiranju baš kao i ostale velike banke. Iako glavni manager BTC-a Townshend opovrgava takve tvrdnje, njegov naftovod dobio je nakon 11. rujna nove poklonike. Kaspijska regija uživa danas status najperspektivnije energetske alternative u odnosu na Saudijsku Arabiju. U pozdravnoj poruci sudionicima regionalne konferencije o nafti i zemnom plinu, održane početkom lipnja u Bakuu, američki predsjednik George Bush obećao je sigurnosno-političku potporu. Washington već pomaže azerbejdžanskoj vojsci a nakon 11. rujna počeo je i uvježbavati gruzijske postrojbe. Prije tjedan dana Kazahstan je čak potpisao sporazum koji američkim vojnim zrakoplovima omogućuje uporabu kazahstanskih zračnih baza za letove u Afganistan. Vojni su potrebni i za osiguranje naftovoda, krvnih žila suvremene civilizacije. Naftovod BTC trebao bi transportirati naftu 40 godina. (...) No, čemu svi ti napori kada već postoji jedan naftovod koji vodi od Tengisa u Kazahstanu do ruske luke na Crnom moru Novorosijsk? Nafta teče kroz taj 1580 kilometara dug naftovod već godinu dana; na Crnom moru tovare je na tankere koji se zatim provlače kroz Bospor. Protiv toga prosvjeduju aktivisti za zaštitu okoliša. Nedavno su se aktivisti Greenpeace-a popeli na grčki tanker, koji je - natovaren sa 160 tisuća tona sirove nafte - prolazio kroz milijunsku metropolu. Turska vlada, koja se ni inače ne bi mogla pohvaliti vrhunskim rezultatima u politici zaštite okoliša, također upozorava na opasnosti vezane za prijevoz nafte tankerima. (...) Naftovod od Tengisa do Novorosijska završen je brže no što će biti slučaj s projektom BTC-a. On prelazi u prvom redu kroz ruski teritorij, što se Washingtonu nije svidjelo, ali izgradio ga je - pod vodstvom američkog koncerna ChevronTexaco - Caspian Pipeline Consortium (CPC), koji je ujedinio ruske, kazahstanske i arapske tvrtke. Chevron je prošle godine očitovao zanimanje i za BTC ali je potom otkupio podjednako mali paket dionica kao i ruski Lukoil i njihov agresivni ruski konkurent Yukos. I ruski su naftni manageri nedavno doputovali u Istanbul na konferenciju o nafti ali nisu otkrivali svoje karte. 'Tko propusti ovu priliku, sam će snositi odgovornost', izjavljuje turski državni tajnik za energetiku Yudakul Yigitgueden. 'Turska je ponosna što je dosegnula taj stupanj', naglašava on. Velika igra oko nafte i zemnog plina, koja je u velikoj mjeri prisutna i na Kavkazu i u središnjoj Aziji, obogaćena je kroz BTC za novu varijantu. U tom se kontekstu i Ankara nakon brojnih poraza našla odjednom na strani dobitnika. 'Tim projektom 21. stoljeća Turska će postati energetskim koridorom između Europe i Azije', ističe trijumfalno list Cumhuriyet. Pobjednici pak mogu biti velikodušni. 'Natjecanje s drugim naftovodima oduvijek je bilo iskonstruirano', izjavljuje jedan manager iz BTC-ova kluba. No, razlog što Ankara nije bučno proslavila ostvarenje velikog turskog sna nema baš veze sa skromnošću. Bolesni premijer Buelent Ecevit nije se više osjećao dovoljno snažnim za javne proslave. I Turska pomaže gruzijskoj i azerbejdžanskoj vojsci. I turska su se poduzeća etablirala u regiji. (...) Proteklih pet godina agilni državni tajnik za energetiku u Ankari imao je posla s tri ministra. Posljednji je morao podnijeti ostavku zbog korupcionaške afere. Prilike u Bakuu još su gore: predsjednik Gajdar Alijev upravlja zemljom čvrstom rukom zajedno sa svojom obitelji i svojim miljenicima. Većina Azerbejdžanaca nije se dosada obogatila zahvaljujući velikom poslu s naftom i zemnim plinom. Naprotiv, zbog kvara na plinovodima kućanstva često satima ostaju bez plina. Doduše, takve stvari nisu dosada pretjerano zabrinjavale kupce iz cijelog svijeta. Nedavno je Baku posjetio i grčki ministar strateškog planiranja Akis Tzochatsopoulos. Grci se u prvom redu zanimaju za zemni plin koji također preko Turske trebao cirkulirati prema Zapadu. Osim toga, paralelno naftovodu BTC-a trebao bi biti izgrađen i high-tech-plinovod (...) BP još oklijeva s paralelnom gradnjom jer bi taj projekt predstavljao svjetsku premijeru. Yigitgueden pak polazi od pretpostavke da će kaspijski plin početi stizati u Tursku od 2005. g. - ubrzo nakon nafte. Zemnog plina ima i u Iranu a nafte i u Kirkuku u Iraku. Turska trguje energijom i sa spomnuta dva susjeda - na nezadovoljstvo Washingtona. I turski energetski apetiti stalo rastu ali Turska vidi priliku za svoju budućnost i u ulozi energetskog mosta između Azije i Europe. Nalazišta zemnog plina u Azerbejdžanu bliža su Europi nego Sibir iz čijih je zaliha Europa dosada pokrivala trećinu svojih potreba. Budući da i Moskva računa s kaspijskom konkurencijom, ruski je predsjednik Vladimir Putin predložio utemeljenje postsovjetskog energetskog saveza koji bi kartelnim cijenama trebao učiniti kaspijski izvoz neatraktivnim za Europu. Cijela priča postaje još kompliciranija zato što i sama Ankara naveliko kupuje u Rusiji zemni plin koji će uskoro u Tursku biti prebacivan gigantskim podvodnim plinovodom kroz Crno More. Taj je posao predmet brojnih sporova a govori se i o mitu. Energija je stvar koja kod mnogih izaziva ovisnost. Vlada u Moskvi željela bi preuzeti ulogu sile zaštitnice Kapijskog jezera u neprekidnom sporu pet država koje ga okružuju oko raspodjele njegova blaga. No, ni Moskva ni Baku baš kao ni Baku ni Teheran nisu dosada uspjeli postići dogovor o svojim pravima. Iran i Turkmenistan, na čijem je čelu autokrat Saparmurat Nijazov, 'najveći vođa svih Turkmena', žele podijeliti Kaspijsko jezero na pet jednakih sektora. Rusija, Azerbejdžan i Kazahstan zahtijevaju pak određivanje granica sukladno crti obale, čime bi Iran zapao najmanji sektor. Prije godinu dana iranska je topovnjača na otvorenom jezeru natjerala u bijeg BP-ove tragače za blatom. Odnedavno pak Teheran prigovara zbog nazočnosti američkih oružanih snaga na azerbejdžanskoj strani Kaspijskog jezera", podsjeća na kraju priloga Christiane Schloetzer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙