FR-DE-GB-poljodjelstvo-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada-Poljoprivreda francuska-le monde od 9.7.02. sukob u eu-u oko agrarne politike FRANCUSKALE MONDE9.VII.2002.U sukobu koji se nazire Pariz bi mogao biti osamljen"Pariz nije
htio temeljitu reformu zajedničke agrarne politike (PAC), koje je Francuska glavni korisnik. Europski povjerenik Franz Fischler, poslušaju li ga u srijedu njegovi kolege, predložit će veliku reformu. Nazire se sukob između Pariza i njegovih partnera, napose Njemačke koja više ne želi plaćati za francuske poljodjelce.Reforma bi mogla biti obično tehničko dotjerivanje da Europa nije izložena snažnim pritiscima. Prvo, kriza kravljeg ludila, epizootija slinavke, onečišćenje podzemnih voda u Bretanji i drugo, utjecali su na zahtjeve europskih građana: umorni od utrke za produktivnošću, žele poljodjelstvo koje će poštovati okoliš, što učvršćuje g. Fichlera u nastojanju da reformu usmjeri u pravcu ruralnosti i ekologije.Drugi je pritisak Svjetske trgovačke organizacije (WTO) nakon početka novog kruga trgovačkih pregovora u Dohi koncem 2001. Kako se ponovno ne bi našla u položaju optuženika, Europi je u interesu da ukine subvencije za proizvodnju koje loše utječu na trgovinu i da
FRANCUSKA
LE MONDE
9.VII.2002.
U sukobu koji se nazire Pariz bi mogao biti osamljen
"Pariz nije htio temeljitu reformu zajedničke agrarne politike
(PAC), koje je Francuska glavni korisnik. Europski povjerenik
Franz Fischler, poslušaju li ga u srijedu njegovi kolege, predložit
će veliku reformu. Nazire se sukob između Pariza i njegovih
partnera, napose Njemačke koja više ne želi plaćati za francuske
poljodjelce.
Reforma bi mogla biti obično tehničko dotjerivanje da Europa nije
izložena snažnim pritiscima. Prvo, kriza kravljeg ludila,
epizootija slinavke, onečišćenje podzemnih voda u Bretanji i
drugo, utjecali su na zahtjeve europskih građana: umorni od utrke
za produktivnošću, žele poljodjelstvo koje će poštovati okoliš,
što učvršćuje g. Fichlera u nastojanju da reformu usmjeri u pravcu
ruralnosti i ekologije.
Drugi je pritisak Svjetske trgovačke organizacije (WTO) nakon
početka novog kruga trgovačkih pregovora u Dohi koncem 2001. Kako
se ponovno ne bi našla u položaju optuženika, Europi je u interesu
da ukine subvencije za proizvodnju koje loše utječu na trgovinu i da
svojim poljodjelcima, promaknutim u europske povrtlare, dade
ovlaštenu pomoć za razvitak sela. Time se tumači činjenica da je
Francuz Pascal Lamy, povjerenik za međunarodnu trgovinu, sklon
Fischlerovoj reformi.
Treći je pritisak proširenja. Dolaskom deset novih članica, među
kojima je i Poljska, PAC bi mogao postati preskup. Službeno su PAC i
proširenje odvojeni, pa nema govora da reforma prve bude uvjet za
drugu. Ustvari, ta se dva pitanja u ovom času sukobljavaju.
Kancelar Gerhard Schroeder koji za Europu ne želi izdvajati još
više, rekao je da se neće očitovati o poljodjelskim ponudama
zemljama kandidatima dok se ne upozna sa stajalištem g. Fischlera.
Na njegovoj su strani Velika Britanija, Švedska i Nizozemska kojima
je dosta da plaćaju za PAC.
'Ako Nijemci misle da ih proširenje neće ništa stajati, grdno se
varaju', upozorava francuski diplomat. No dužnosnik Povjerenstva
uzvraća: 'PAC u Europi ima jako malo prijatelja'. Svaka zemlja
pretpostavlja da će nakon proširenja morati posegnuti u džep.
Francuskoj prijeti izolacija. Dakako, ona ima potporu zemalja na
jugu i Irske. 'No te se zemlje mogu 'potkupiti' donošenjem posebnih
mjera', podruguje se jedan diplomat. To ne vrijedi za Pariz kojemu
to donosi priličnu korist.
Ovaj put Jacques Chirac nije siguran da će moći prijeći u napad kako
bi branio francuske povlastice, kao što je učinio u Berlinu 1999.,
ponizivši g. Schroedera: prijedloge g. Fischlera ne prati promjena
europskog financijskog okvira. Dakle, o pitanju ne će jednoglasno
odlučivati šefovi država i vlada, već ministri poljodjelstva koji
glasuju kvalificiranom većinom. 'Zajedničkoj agrarnoj politici
nema spasa ako se ne promijeni', misli dužnosnik u Povjerenstvu.
'Ući u pregovore držeći se obrambeno neće imati samo političke
posljedice, kao što je bilo u Berlinu 1999., već će to značiti
izložiti se pogibli od poraza na otvorenom', upozoravali su u
siječnju 2002. Pascal Lamy i gospodarstvenik Jean Pisani-Ferry u
'Europi po našoj želji'", iz Bruxellesa izvješćuje Arnaud
Leparmentier.