DVIJE TEME SUMMITA FAO: GMO I JAZ BOGATI - SIROMAŠNI

RIM, 12. lipnja (Hina/AR) - Govorom predsjednika Gambije Yahyje Jammeha u Rimu je u srijedu počeo treći radni dan summita Ujedinjenih naroda za poljodjelstvo i prehranu (FAO) koji se vrti oko dva bitna pitanja - otvaranja tržišta bogatih zemalja za proizvode iz trećeg svijeta i do koje mjere dopustiti uporabu genetski modificirane hrane.#L# Na sastanku koji okuplje predstavnike 183 zemlje FAO-a za srijedu je prijavljeno 93 govornika, a u sva četiri radna dana summita, koji traje od ponedjeljka do četvrtka, sastanci će se održavati u ukupnom trajanju od 32 sata. FAO je izračunao da će tijekom tog summita u svijetu od gladi umrijeti 28.800 osoba. Aktualni summit potvrđuje ciljeve summita iz 1996. o smanjenju broja gladnih u svijetu za polovicu do 2015., a najviše polemika vodi se oko dva osnovna pitanja. Prvo se odnosi na zahtjev siromašnih zemalja da bogate države otvore svoja tržišta za proizvode iz zemalja trećega svijeta. Drugo polemičko pitanje je uporaba i do koje mjere genetski izmijenjene hrane (GMO). Ujedinjeni narodi su za 2000. godinu predvidjeli da će industrijski najrazvijenije zemlje, OECD, izdvojiti 0,7 posto od svog bruto nacionalnog dohotka za pomoć siromašnima, ali 29 zemalja u prosjeku je izdvojilo samo 0,39 posto, a najmanje SAD, samo 0,1 posto. Italija, primjerice, izdvojila je samo 0,13 posto. Kubanski ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque je kazao kako se pothranjenost "ne može eliminirati sve dok siromašne zemlje neće dobiti i genetski poboljšano sijeme". Na takvu izjavu kubanskog predstavnika zadovoljvno je reagirao podtajnik američkog državnog tajništva za poljodjelstvo Alen Larson. U dokument summita ući će i izraz kojim se za borbu protiv gladi preporuča "uporaba novih tehnologija, uključujući biotehnologije" u proizvodnji sigurne hrane. Na optužbe uperene protiv SAD-a kako posebnim fondovima, subvencijama, pomaže svoje poljodjelnike, Larsen je odgovorio podatkom da američke "subvencije za pomoć izvoza hrane ne smiju biti više od 20 milijardi dolara godišnje". "Europska unije izdvaja 60 milijardi dolara godišnje, pa procijenite vi tko je opasniji", kazao je Larsen. To je, na određeni način, bio odgovor predsjedniku Europskog povjerenstva Romanu Prodiju koji je napao administraciju američkog predsjednika Georgea Busha zbog zatvaranja granica SAD-a visokim carinama za uvoz robe iz nerazvijenih zemalja. I dok Europa i SAD troše milijardu dolara dnevno za zaštitu svojih proizvoda, talijanska nevladina organizacija za zaštitu okolice - Legambiente, izračunala je da bi samo od dnevnih ostataka, otpadaka, na tržnicama i supermerkatima Italije moglo biti prehranjeno 20 milijuna ljudi. (Hina) st rt