IT-integracije, religija-Politika-Religija/vjerovanje IT-16.VI.-AVVENIRE- VJERA I EUROPA ITALIJAAVVENIRE16. VI. 2002.Obraćanje korijenima čini Europu više laičkom"Koja je uloga religija u Europi? U vrijeme kada se, na europskom
konventu, crta budućnost Unije, pitanje može čuditi. Jer i u jednom sekulariziranom društvu poput našeg, govoriti o crkvi i vjerama bi izgledalo poput okretanja pogleda prema prošlosti, umjesto, kao što je prirodno, okrenuti ga prema budućnosti. No nije tako. Kada se bolje pogleda, Europe, kao slobodne i demokratske političke zajednice, ne bi bilo bez aktivne i priznate uloge religija. I to iz niza potpuno 'laičkih' razloga. Poglavito radi čuvanja i jačanja identiteta Europljana, mimo njihovih različitosti. Identiteta koji se nedvojbeno uobličio i osnažio, u vremenu, u spajanju kršćanstvom. No identitet treba njegovati. (...) Danas u vrlo laičkoj Francuskoj ozbiljno se razmišlja o mogućnosti ponovnog uvođenja učenja religije, da se mladim naraštajima pomogne u 'tumačenju' kulturalnog konteksta u kojemu žive. Drugi razlog: očuvanje načela laicizma, elementa koji obilježava europski identitet. Radi se o načelu koje ima korijen evangeličkoj podjeli između Cara i Boga, koja je, protiveći se svakom obliku
ITALIJA
AVVENIRE
16. VI. 2002.
Obraćanje korijenima čini Europu više laičkom
"Koja je uloga religija u Europi? U vrijeme kada se, na europskom
konventu, crta budućnost Unije, pitanje može čuditi. Jer i u jednom
sekulariziranom društvu poput našeg, govoriti o crkvi i vjerama bi
izgledalo poput okretanja pogleda prema prošlosti, umjesto, kao
što je prirodno, okrenuti ga prema budućnosti. No nije tako. Kada se
bolje pogleda, Europe, kao slobodne i demokratske političke
zajednice, ne bi bilo bez aktivne i priznate uloge religija. I to iz
niza potpuno 'laičkih' razloga. Poglavito radi čuvanja i jačanja
identiteta Europljana, mimo njihovih različitosti. Identiteta
koji se nedvojbeno uobličio i osnažio, u vremenu, u spajanju
kršćanstvom. No identitet treba njegovati. (...) Danas u vrlo
laičkoj Francuskoj ozbiljno se razmišlja o mogućnosti ponovnog
uvođenja učenja religije, da se mladim naraštajima pomogne u
'tumačenju' kulturalnog konteksta u kojemu žive. Drugi razlog:
očuvanje načela laicizma, elementa koji obilježava europski
identitet. Radi se o načelu koje ima korijen evangeličkoj podjeli
između Cara i Boga, koja je, protiveći se svakom obliku
sakralizacije politike i politizacije religije, proizvela svijest
o autonomiji zemaljskog poretka, i afirmiranju, s razlikovanjem
između crkve i države, legitimnog, zdravog laicizma. Može
izgledati paradoksalno ali radi održanja zdravog laicizma
političke zajednice, dakle i Europske Unije, temeljna je uloga
crkava u nastavljanju propovijedanja toga da nije sve Cezarovo, da
postoje prostori koji nisu podređeni političkoj vlasti, tako kao
što je i nužna i sama nazočnost religija, kao živog i opipljivog
izraza stvarnosti koja postoji i nadilazi kraljevstva ovoga
svijeta. Postoji na kraju i treći razlog. Cilj europskog konventa
je, između ostaloga, da Uniju učini demokratičnijom, solidarnijom,
i da se u njoj više sudjeluje. Da bi se to učinilo potrebne su snažne
etičke vrijednosti, koje svi dijele, i koje se stalno iznose.
Nedostatak snažne etike koju svi dijele uvijek je bio pretpostavka
za slabu demokraciju. No političke zajednice kao što je Unija, ako
ne žele pasti u staro totalitarno iskušenje etičke države, ne može
postati proizvođač etičkih vrijednosti. Ako se dakle želi
izgraditi zajednička europska kuća u smislu izvorne demokracije,
ne može se prijeći preko priznavanja religija i javne uloge crkava
koje su ove pozvane obavljati, među institucijama koje su po
prirodi pozvane na zadaću hranjenja društvenog tijela etičkim
vrijednostima", Giuseppe Dalla Torre.