FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-16.VI.-AVVENIRE- VJERA I EUROPA

IT-integracije, religija-Politika-Religija/vjerovanje IT-16.VI.-AVVENIRE- VJERA I EUROPA ITALIJAAVVENIRE16. VI. 2002.Obraćanje korijenima čini Europu više laičkom"Koja je uloga religija u Europi? U vrijeme kada se, na europskom konventu, crta budućnost Unije, pitanje može čuditi. Jer i u jednom sekulariziranom društvu poput našeg, govoriti o crkvi i vjerama bi izgledalo poput okretanja pogleda prema prošlosti, umjesto, kao što je prirodno, okrenuti ga prema budućnosti. No nije tako. Kada se bolje pogleda, Europe, kao slobodne i demokratske političke zajednice, ne bi bilo bez aktivne i priznate uloge religija. I to iz niza potpuno 'laičkih' razloga. Poglavito radi čuvanja i jačanja identiteta Europljana, mimo njihovih različitosti. Identiteta koji se nedvojbeno uobličio i osnažio, u vremenu, u spajanju kršćanstvom. No identitet treba njegovati. (...) Danas u vrlo laičkoj Francuskoj ozbiljno se razmišlja o mogućnosti ponovnog uvođenja učenja religije, da se mladim naraštajima pomogne u 'tumačenju' kulturalnog konteksta u kojemu žive. Drugi razlog: očuvanje načela laicizma, elementa koji obilježava europski identitet. Radi se o načelu koje ima korijen evangeličkoj podjeli između Cara i Boga, koja je, protiveći se svakom obliku
ITALIJA AVVENIRE 16. VI. 2002. Obraćanje korijenima čini Europu više laičkom "Koja je uloga religija u Europi? U vrijeme kada se, na europskom konventu, crta budućnost Unije, pitanje može čuditi. Jer i u jednom sekulariziranom društvu poput našeg, govoriti o crkvi i vjerama bi izgledalo poput okretanja pogleda prema prošlosti, umjesto, kao što je prirodno, okrenuti ga prema budućnosti. No nije tako. Kada se bolje pogleda, Europe, kao slobodne i demokratske političke zajednice, ne bi bilo bez aktivne i priznate uloge religija. I to iz niza potpuno 'laičkih' razloga. Poglavito radi čuvanja i jačanja identiteta Europljana, mimo njihovih različitosti. Identiteta koji se nedvojbeno uobličio i osnažio, u vremenu, u spajanju kršćanstvom. No identitet treba njegovati. (...) Danas u vrlo laičkoj Francuskoj ozbiljno se razmišlja o mogućnosti ponovnog uvođenja učenja religije, da se mladim naraštajima pomogne u 'tumačenju' kulturalnog konteksta u kojemu žive. Drugi razlog: očuvanje načela laicizma, elementa koji obilježava europski identitet. Radi se o načelu koje ima korijen evangeličkoj podjeli između Cara i Boga, koja je, protiveći se svakom obliku sakralizacije politike i politizacije religije, proizvela svijest o autonomiji zemaljskog poretka, i afirmiranju, s razlikovanjem između crkve i države, legitimnog, zdravog laicizma. Može izgledati paradoksalno ali radi održanja zdravog laicizma političke zajednice, dakle i Europske Unije, temeljna je uloga crkava u nastavljanju propovijedanja toga da nije sve Cezarovo, da postoje prostori koji nisu podređeni političkoj vlasti, tako kao što je i nužna i sama nazočnost religija, kao živog i opipljivog izraza stvarnosti koja postoji i nadilazi kraljevstva ovoga svijeta. Postoji na kraju i treći razlog. Cilj europskog konventa je, između ostaloga, da Uniju učini demokratičnijom, solidarnijom, i da se u njoj više sudjeluje. Da bi se to učinilo potrebne su snažne etičke vrijednosti, koje svi dijele, i koje se stalno iznose. Nedostatak snažne etike koju svi dijele uvijek je bio pretpostavka za slabu demokraciju. No političke zajednice kao što je Unija, ako ne žele pasti u staro totalitarno iskušenje etičke države, ne može postati proizvođač etičkih vrijednosti. Ako se dakle želi izgraditi zajednička europska kuća u smislu izvorne demokracije, ne može se prijeći preko priznavanja religija i javne uloge crkava koje su ove pozvane obavljati, među institucijama koje su po prirodi pozvane na zadaću hranjenja društvenog tijela etičkim vrijednostima", Giuseppe Dalla Torre.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙