TRIBINA "EUROPSKE INTEGRACIJE I HRVATSKI JEZIK"

ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Na večerašnjoj tribini Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske pod nazivom "Europske integracije i hrvatski jezik" pomoćnica ministra za europske integracije Marija Pejčinović uvodno je govorila o prevođenju dokumenata pravne stečevine koja se tiče Europske unije. #L# Za sadašnje članice i za države potencijalne kandidate, među kojima je i Hrvatska, ključno je razumijevanje prevođenja pravnih procesa na kojima se temelji sama organizacija. Pravne stečevine posjeduju socijalnu, gospodarsku, pravnu i kulturnu dimenziju, a pravne stečevine obuhvaćaju oko 200 tisuća standardnih prevoditeljskih kartica, rekla je pomoćnica ministra Pejčinović. Naglasila je važnost terminološkog usklađivanja u prevođenju s pojedinih jezika na engleski, koji je temeljni jezik Europske unije. Navela je i veliku ulogu prevoditelja koji rade u središtima EU-a, a prema odredbama te organizacije iz svake države bi trebalo oko 200 prevoditelja. Maja Bratanić je podsjetila da je u početku službeni jezik EU-a bio francuski, a od 1972. engleski jer te godine Velika Britanija pristupa EU-u. Također je istaknula da se u EU-u, uz engleski kao prvi službeni jezik, koristi još 11 jezika koje dijeli 15 zemalja članica EU-a. Akademik Dalibor Brozović upozorio je da su u prednosti standardni jezici za razliku od onih koji nemaju takav status, što se odnosi i na hrvatski jezik pa drži kako bi se hrvatski našao u skupini sa srpskim, bošnjačkim (možda crnogorskim). "Možemo doći u situaciju koja će se nametnuti da se ti jezici rješavaju s jednim jezikom, a za pretpostaviti je da bi to mogao biti srpski", rekao je Brozović. On je naglasio da se članice EU-a moraju odupirati totalnoj unifikaciji engleskoga jezika. Za njega je isto tako bitno da i ruski jezik ima što bolju poziciju u budućoj Europi što bi, smatra Brozović, i nama, odnosno našem jeziku, dalo određenu prednost. Anglist i prevoditelj Vladimir Ivir govorio je o značenju prevođenja koje se odnosi na usmeno i pismeno prevođenje. Kazao je kako u Hrvatskoj ima tek oko 50 simultanih prevoditelja, te da je velika potreba za osposobljavanjem prevoditelja ili u inozemstvu ili u zemlji. Ivir je ocijenio da se previše fetišizira pravni jezik, a premalo su u jeziku prisutne druge discipline. O sličnim problemima s hrvatskim jezikom u odnosu na europske integracije govorio je i dr. Marko Tadić. (Hina) ta sp