FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW 11. VI. PRLJAVA BOMBA

DE-US-AF-TERORIZAM-Terorizam-Vlada-Organizacije/savezi DW 11. VI. PRLJAVA BOMBA DEUTSCHE WELLE - DW11. VI. 2002.Prljava bombaAmerički državljanin Abdulah el Mujahir, pravim imenom Jos? Padila uhićen je na čikaškom aerodromu O'Hare 8. svibnja pod sumnjom da je kao pripadnik Al Kaide planirao teroristički napad na SAD prljavom bombom. Navodno je na njega uputio jedan od najprominentnijih pripadnika Al Kaide koji se nalazi u strogo čuvanom zatvoru u Virginiji Abu Subaidah. Što je dirty bomb? Za razliku od vojnih nuklearnih bojnih glava, prljava bomba ima manju udarnu snagu. Cilj eksplozije takve bombe nije uništavanje, već širenje visokoradioaktivnog materijala kao što je plutonij, na što šire područje. Prema procjeni Međunarodne organizacije za nuklearnu energiju, čak i slabo ozračena područja godinama mogu povećati opasnost od kancerogenih oboljenja. Ako čovjek udahne čak samo 12 mikrograma posljedice su smrtne. Plutonij se nastavlja raspadati u kostima, jetri i žlijezdama te izaziva rak.Iako Organizacija za nuklearnu energiju smatra malo vjerojatnim da terorističke skupine rade na takvoj prljavoj bombi, ipak je u jednom svom izvješću navela da su se pokušaji krijumčarenja
DEUTSCHE WELLE - DW 11. VI. 2002. Prljava bomba Američki državljanin Abdulah el Mujahir, pravim imenom Jos? Padila uhićen je na čikaškom aerodromu O'Hare 8. svibnja pod sumnjom da je kao pripadnik Al Kaide planirao teroristički napad na SAD prljavom bombom. Navodno je na njega uputio jedan od najprominentnijih pripadnika Al Kaide koji se nalazi u strogo čuvanom zatvoru u Virginiji Abu Subaidah. Što je dirty bomb? Za razliku od vojnih nuklearnih bojnih glava, prljava bomba ima manju udarnu snagu. Cilj eksplozije takve bombe nije uništavanje, već širenje visokoradioaktivnog materijala kao što je plutonij, na što šire područje. Prema procjeni Međunarodne organizacije za nuklearnu energiju, čak i slabo ozračena područja godinama mogu povećati opasnost od kancerogenih oboljenja. Ako čovjek udahne čak samo 12 mikrograma posljedice su smrtne. Plutonij se nastavlja raspadati u kostima, jetri i žlijezdama te izaziva rak. Iako Organizacija za nuklearnu energiju smatra malo vjerojatnim da terorističke skupine rade na takvoj prljavoj bombi, ipak je u jednom svom izvješću navela da su se pokušaji krijumčarenja radioaktivnih elemenata u posljednjih pet godina udvostručili. U deset slučajeva je to bilo krijumčarenje plutonijem ili uranom od kojih se radi oružje. Najveći dobavljač je Rusija. Nakon raspada Sovjetskoga Saveza zaposleni u nuklearnim centralama su uglavnom premalo plaćeni, što je povećalo rizik da ispod ruke prodaju radioaktivne materijale. Samo prošle godine je navodno bilo više od 180 takvih incidenata. Ujedinjeni su narodi ipak pesimistični: prema njihovim spoznajama 130 terorističkih organizacija imalo je priliku doći do sirovina potrebnih za atomsko oružje i napraviti atomsku bombu. Poimence je navedena bin Ladenova Al Kaida i japanska sekta Om. Bin Laden je čak posjedovanje atomskog oružja označio i religijskom obvezom muslimana. Poznato je da su Al Kaidini predstavnici 1993. godine pokušali u Južnoj Africi kupiti radioaktivni materijal za milijun i pol dolara. Američki su novinari u dokumentima koji su talibani i bin Ladenovi borci ostavili za sobom u Afganistanu otkrili dokaze o tome kako se radi prljava bomba. Takva primitivna bomba, u kojoj je radioaktivni materijal umotan u konvencionalni eksploziv, dinamit primjerice, može se sklopiti i bez moderno opremljenih laboratorija. Procjenjuje se da bi eksplozija tone tako napravljene bombe u nekom američkom gradu, recimo na newyorškom Times Squareu, ubila dvadeset tisuća ljudi, a područje bi mjesecima bilo ozračeno i godinama kasnije moglo bi izazvati rak. Prema procjenama stručnjaka trenutačno postoji toliko tona urana da bi se moglo napraviti 26 tisuća prljavih bombi. Izvori mogu biti nuklearke, međuodlagališta radioaktivnoga otpada iz reaktora, otpad iz tvornica nuklearnoga oružja, medicinski materijal, ali i plutonij koji u Rusiji nije pod strogom kontrolom kao u ostalim zemljama. Razorna moć svake od tih bombi i u najmanjim količinama je zbog radioaktivnog materijala koji svakako izaziva paniku i psihozu. Treba podsjetiti da je američka vojska u napadima na Jugoslaviju 1999. godine ispalila tridesetak tisuća granata s obogaćenim uranom - slabo radioaktivnim teškim metalom koji ostaje kao otpad nakon iskorištavanja urana u reaktorima nuklearnih centrala. Vojska u takvom streljivu vidi prednost jer bez teškoća probija i najdeblji oklop. Pri tom se ne govori o činjenici da su ostaci urana slaboga zračenja tempirane bombe koje ugrožavaju zdravlje ljudi. U Sjedinjenim Državama sada su akutnija dva pitanja. Koliko je Osama bin Laden u Americi regrutirao spavača i potencijalnih atentatora? I mogu li se preduhitriti svi njihovi eventualni napadi? (DW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙