DE-US-AF-TERORIZAM-Terorizam-Vlada-Organizacije/savezi DW 11. VI. PRLJAVA BOMBA DEUTSCHE WELLE - DW11. VI. 2002.Prljava bombaAmerički državljanin Abdulah el Mujahir, pravim imenom Jos? Padila uhićen je na čikaškom aerodromu O'Hare 8.
svibnja pod sumnjom da je kao pripadnik Al Kaide planirao teroristički napad na SAD prljavom bombom. Navodno je na njega uputio jedan od najprominentnijih pripadnika Al Kaide koji se nalazi u strogo čuvanom zatvoru u Virginiji Abu Subaidah. Što je dirty bomb? Za razliku od vojnih nuklearnih bojnih glava, prljava bomba ima manju udarnu snagu. Cilj eksplozije takve bombe nije uništavanje, već širenje visokoradioaktivnog materijala kao što je plutonij, na što šire područje. Prema procjeni Međunarodne organizacije za nuklearnu energiju, čak i slabo ozračena područja godinama mogu povećati opasnost od kancerogenih oboljenja. Ako čovjek udahne čak samo 12 mikrograma posljedice su smrtne. Plutonij se nastavlja raspadati u kostima, jetri i žlijezdama te izaziva rak.Iako Organizacija za nuklearnu energiju smatra malo vjerojatnim da terorističke skupine rade na takvoj prljavoj bombi, ipak je u jednom svom izvješću navela da su se pokušaji krijumčarenja
DEUTSCHE WELLE - DW
11. VI. 2002.
Prljava bomba
Američki državljanin Abdulah el Mujahir, pravim imenom Jos? Padila
uhićen je na čikaškom aerodromu O'Hare 8. svibnja pod sumnjom da je
kao pripadnik Al Kaide planirao teroristički napad na SAD prljavom
bombom. Navodno je na njega uputio jedan od najprominentnijih
pripadnika Al Kaide koji se nalazi u strogo čuvanom zatvoru u
Virginiji Abu Subaidah.
Što je dirty bomb? Za razliku od vojnih nuklearnih bojnih glava,
prljava bomba ima manju udarnu snagu. Cilj eksplozije takve bombe
nije uništavanje, već širenje visokoradioaktivnog materijala kao
što je plutonij, na što šire područje. Prema procjeni Međunarodne
organizacije za nuklearnu energiju, čak i slabo ozračena područja
godinama mogu povećati opasnost od kancerogenih oboljenja. Ako
čovjek udahne čak samo 12 mikrograma posljedice su smrtne. Plutonij
se nastavlja raspadati u kostima, jetri i žlijezdama te izaziva
rak.
Iako Organizacija za nuklearnu energiju smatra malo vjerojatnim da
terorističke skupine rade na takvoj prljavoj bombi, ipak je u
jednom svom izvješću navela da su se pokušaji krijumčarenja
radioaktivnih elemenata u posljednjih pet godina udvostručili. U
deset slučajeva je to bilo krijumčarenje plutonijem ili uranom od
kojih se radi oružje. Najveći dobavljač je Rusija. Nakon raspada
Sovjetskoga Saveza zaposleni u nuklearnim centralama su uglavnom
premalo plaćeni, što je povećalo rizik da ispod ruke prodaju
radioaktivne materijale. Samo prošle godine je navodno bilo više od
180 takvih incidenata. Ujedinjeni su narodi ipak pesimistični:
prema njihovim spoznajama 130 terorističkih organizacija imalo je
priliku doći do sirovina potrebnih za atomsko oružje i napraviti
atomsku bombu. Poimence je navedena bin Ladenova Al Kaida i
japanska sekta Om. Bin Laden je čak posjedovanje atomskog oružja
označio i religijskom obvezom muslimana.
Poznato je da su Al Kaidini predstavnici 1993. godine pokušali u
Južnoj Africi kupiti radioaktivni materijal za milijun i pol
dolara. Američki su novinari u dokumentima koji su talibani i bin
Ladenovi borci ostavili za sobom u Afganistanu otkrili dokaze o
tome kako se radi prljava bomba. Takva primitivna bomba, u kojoj je
radioaktivni materijal umotan u konvencionalni eksploziv, dinamit
primjerice, može se sklopiti i bez moderno opremljenih
laboratorija. Procjenjuje se da bi eksplozija tone tako
napravljene bombe u nekom američkom gradu, recimo na newyorškom
Times Squareu, ubila dvadeset tisuća ljudi, a područje bi mjesecima
bilo ozračeno i godinama kasnije moglo bi izazvati rak. Prema
procjenama stručnjaka trenutačno postoji toliko tona urana da bi se
moglo napraviti 26 tisuća prljavih bombi. Izvori mogu biti
nuklearke, međuodlagališta radioaktivnoga otpada iz reaktora,
otpad iz tvornica nuklearnoga oružja, medicinski materijal, ali i
plutonij koji u Rusiji nije pod strogom kontrolom kao u ostalim
zemljama. Razorna moć svake od tih bombi i u najmanjim količinama je
zbog radioaktivnog materijala koji svakako izaziva paniku i
psihozu.
Treba podsjetiti da je američka vojska u napadima na Jugoslaviju
1999. godine ispalila tridesetak tisuća granata s obogaćenim
uranom - slabo radioaktivnim teškim metalom koji ostaje kao otpad
nakon iskorištavanja urana u reaktorima nuklearnih centrala.
Vojska u takvom streljivu vidi prednost jer bez teškoća probija i
najdeblji oklop. Pri tom se ne govori o činjenici da su ostaci urana
slaboga zračenja tempirane bombe koje ugrožavaju zdravlje ljudi.
U Sjedinjenim Državama sada su akutnija dva pitanja. Koliko je
Osama bin Laden u Americi regrutirao spavača i potencijalnih
atentatora? I mogu li se preduhitriti svi njihovi eventualni
napadi?
(DW)