ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj je od 1990. zabilježeno 2.279 kaznenih djela terorizma, većinom počinjenih tijekom rata, a prijavljeno je 356 osoba od kojih je na većinu primijenjen Zakon o općem oprostu, izjavio je danas
ravnatelj policije Ranko Ostojić na seminaru "Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja".
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj je od 1990. zabilježeno 2.279
kaznenih djela terorizma, većinom počinjenih tijekom rata, a
prijavljeno je 356 osoba od kojih je na većinu primijenjen Zakon o
općem oprostu, izjavio je danas ravnatelj policije Ranko Ostojić na
seminaru "Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja".#L#
Ostojić je rekao da je policija zabilježila i tri teroristička
napada međunarodnog karaktera za koja je osumnjičeno osam osoba, no
nije precizirao o kojim je to slučajevima riječ.
Podsjetio je i na najteži terorističke napada, eksploziju
automobila bombe u listopadu 1995. ispred zgrade sjedišta policije
u Rijeci kada je poginuo počinitelj, dvije su osobe teško, a 25
lakše ozlijeđene. Odgovornost za taj napad preuzela je egipatska
teroristička organizacija "Al-gama'a al-islamya".
Kao najveći uspjeh u suzbijanju međunarodnog terorizma istaknuo je
presijecanje lanca krijumčarenja oružjem namjenjenog Irskoj
Republikanskoj Armiji sredinom 2000.
Naglasivši kako je terorizam postao globalna prijetnja, Ostojić je
zaključio da je puko suprotstavljanje terorističkim akcijama i
organizacijama "rat s posljedicama", te kako je pravo rješenje u
borbi protiv terorizma otklanjanje njegovih uzroka.
Načelnik Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Robert
Kralj je istaknuo da Hrvatska nije suočena s izravnom terorističkom
prijetnjom. No, on smatra da to ne znači kako ne treba biti oprezan
jer se, po njegovim riječima, potencijalna krizna žarišta u
susjedstvu mogu razbuktati.
"Primjer automobila bombe u Rijeci pokazuje da i naša zemlja preko
noći može postati meta terorista", kazao je Kralj.
Otkrio je da je hrvatska policija od turskih vlasti imala
informacije o mogućem "preseljenju" dijelova jedne kurdske
terorističke organizacije na područje Hrvatske, no da su se one
pokazale netočne.
Naglasio je da se uz terorizam s političkim motivima sve više javlja
i terorizam koji je u funkciji kriminala. Kao primjer je naveo narco
terorizam u Kolumbiji. Upozorio je da nije nemoguće da se ta vrsta
terora preseli i na Hrvatsku jer se nalazi na tzv. Balkanskoj ruti
kojom se s jugoistočnog Balkana, Bliskog i Srednjeg Istoka u
Zapadnu Europu krijumčari droga i ilegalni imigranti.
Napomenuo je da se zbog zakonske definicije terorizma neka djela s
obilježjem terorizma kvalificiraju kao dovođenje u opasnost života
i imovine.
"Za razliku od Hrvatske u europskim se zemljama svaki bombaški
napad, bez obzira na pozadinu, kvalificira kao terorizam",
naglasio je.
Govoreći o nasilju, Kralj je napomenuo da je u Hrvatskoj lani stopa
kriminaliteta iznosila 1.728 kaznenih djela na sto tisuća
stanovnika što je, kako tvrdi, znatno ispod europskog prosjeka.
Po podacima MUP-a od 1992. do prošle godine bilježi se pad broja
najtežih kaznenih djela, kao što su ubojstva, pa tako Hrvatska sa
2,3 ubojstva na sto tisuća stanovnika ima jednu od najnižih stopa,
kazao je Kralj.
Istaknuo je da se do 1998. bilježi pad broja prijavljenih osoba i
ukupnog broja kaznenih djela, ali i porast imovinskih delikata.
Kralj je zaključio kako prema svim relevantnim međunarodnim
standardima ti podaci govore da je stanje sigurnosti u Hrvatskoj na
visokoj razini.
Ravnatelj policije Ranko Ostojić najavio je da će krajem rujna
Zagreb biti domaćin međunarodnog znanstvenog simpozija pod nazivom
"terorizam i sigurnost u 21. stoljeću - Jugoistočna Europa i
svijet".
(Hina) so so