EUROPA BEZ GRANICA - DOSADAŠNJA ULAGANJA U CEE 150 MILIJARDI DOLARA

BEČ, 10. lipnja (Hina) - Ukupna izravna inozemna ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe u proteklih 12 godina iznosila su 150 milijardi američkih dolara, a iz godine u godinu razvidan je stalan rast ulaganja, rečeno je na današnjem ekonomskom forumu "Europa bez granica" koji se održava u Beču u povodu 75. obljetnice djelovanja Raiffesien Zentralbank Oestereich (RZB).#L# Najviše ulaganja u tom je razdoblju, 29 milijardi dolara, ostvareno je u Poljskoj, slijedi Češka sa 21 milijardom dolara te Mađarska sa 19 milijardi dolara, dok je po ulaganjima po glavi stanovnika na prvom mjestu Češka, slijede Mađarska, Estonija i Poljska. Otvarajući skup, koji je okupio gotovo 700 predstavnika vlada, financijskih i ostalih institucija te tvrtki s područja srednje i istočne Europe, austrijski savezni kancelar Wolfgang Schuessel je istaknuo da proširenje Europske unije, koje se s prvim zemljama može očekivati 2004., obostrano donosi korist i EU i zemljama srednje i istočne Europe. Vidljivo je to i iz podataka da je izvoz iz EU u 10 zemlja kandidata za članstvo u posljednjih gotovo 10 godina učetverostručen (sa 30 na 125 milijardi eura), a istodobno je znatno povećan uvoz u EU iz tih zemalja (sa 24 na 110 milijardi eura). Naglasio je da je upravo Austrija jedna od država s najvećim ulaganjima u te zemlje, koja su sa 40 milijuna eura u 1995. povećana na 2,2 milijarde eura ulaganja u 2000., a 80 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu odnosilo se na austrijske tvrtke. Njih ukupno 15.000 investiralo je u tu regiju, kazao je Schuessel. Ukupna austrijska ulaganja u proteklom desetljeću u regiju iznosila su 21 milijardu eura. Izdvojio je Sloveniju kao uspješnu zemlju kandidata za EU, koja je pokazala kako je moguće puno učiniti u kratkom roku. Slovenija je završila pregovore o 26 poglavlja i od prosinca lani čeka nastavak i završetak pregovora o preostala tri, uključivo o poljoprivredi i regionalnoj politici. No, za to je potrebna odluka EU koja se očekuje od lipanjskog summita u Sevilli, kako bi se mogla završiti preostala pregovaranja, kazao je slovenski premijer Janez Drnovšek upozorivši kako se odgađanjima do jeseni (nakon izbora u Njemačkoj) dovodi u pitanje mogućnost završetka pregovora prije summita EU u Kopenhagenu u prosincu. Slovenija je u stanju završiti pregovore do kraja godine, ali Drnovšek nije siguran da će to moći učiniti druge države kako bi bile spremne za priključenje EU 2004. Analize su pokazale kako zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju snažan i kontinuiran rast, veći od rasta u EU, a to bi trebalo biti nastavljeno priključenjem tih zemalja EU. U 10 država kandidata za pristup EU u prvom krugu, BDP po stanovniku, rečeno je, kreće se od jedne do dvije trećine prosjeka EU, a u ostalim državama pretendenticama na članstvo u EU to je i ispod jedne trećine. Tako Slovenija ima BDP po stanovniku od 15.900 eura, (što je 74 posto europskoga prosjeka), Češka 13.300 (64 posto) te Mađarska 11.300 eura (62 posto). No, upozoreno je i da je to više od prosjeka per capita koje su imale Španjolska, Grčka ili Portugal u trenutku kada su postali članicama EU. Govoreći o poslovanju u srednjoj i istočnoj Europi, zamjenik predsjednika Uprave RZB-a Herbert Stepic je Sloveniju izdvojio kao najbogatiju zemlju u regiji, a Hrvatsku kao vodeću zemlju regije po kreditiranju stanovništva, na što otpada 15 posto hrvatskog BDP- a. Predsjednik Uprave RZB-a Walther Rothensteiner, podsjetivši na 75. godišnju povijest RZB-a, odnosno 116. godina pojave imena Raiffesien, istaknuo je da je RZB-jevo širenje na tržištima srednje i istočne Europe nastavljeno i u 2001. Ukupna bilanca banaka u RZB mreži porasla je 67,3 posto, na 11,4 milijarde eura, a bilanca ukupne RZB grupe porasla je 22,3 posto, na 44,6 milijardi eura, s ukupno 14.000 zaposlenih djelatnika. Imovina Raiffeisen grupe iznosi danas oko 110 milijardi eura. Rad skupa odvija se u više okruglih stolova, a u poslijepodnevnom će dijelu, posvećenom bitnim koracima i odlukama država za stabilnost regije, govoriti i hrvatski zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, a svoja iskustva o poslovanju iznijet će i predstavnici 10-ak hrvatskih tvrtki. (Hina) db ds