KONFERENCIJA O INVESTICIJSKIM MOGUĆNOSTIMA CEE REGIJE

ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Ulazak stranog kapitala na tržišta središnje i jugoistočne Europe započeo je sredinom 1990-tih, a puni intenzitet doživio je 2000. i 2001. godine, kada je rizik ulaganja u tu regiju smanjen.#L# Kako je na današnjoj konferenciji 'Financijske i investicijske mogućnosti u CEE regiji' u sklopu 7. financijskog foruma rekao direktor Direkcije za makroekonomska i financijska istraživanja Raiffeisen banke Ante Žigman, intenziviranje investicijskih aktivnosti sastavni je dio tranzicijskog procesa. U tom su procesu zemlje regije imale suženi izbor - zaduživanje na inozemnim financijskim tržištima, odnosno ostavljanje problema budućim generacijama ili privlačenje izravnih stranih investicija. Logičnim se pokazao izbor privlačenja stranih investicija, što je primjetno i na primjeru Hrvatske, koja je od osamostaljenja do danas privukla oko sedam milijardi američkih dolara vrijedna izravna inozemna ulaganja. No, za razliku od nekih drugih zemalja u regiji, poput Češke, Hrvatska je privukla nedovoljno tzv. greenfield investicija, odnosno ulaganja u pokretanje proizvodnje. Jedan od najčešćih ciljeva stranih ulaganja u Hrvatsku do sada je bio bankovni sustav, po čemu Hrvatska, prema riječima glavne ekonomistice Privredne banke Zagreb Martine Dalić, značajnije ne odstupa od prosjeka cijele regije. U cilju ubrzanja razvoja vlastitih financijskih sustava najveći dio tranzicijskih zemalja odlučio se na privatizaciju bankovnog sustava. Među najčešćim zamjerkama ulasku stranaca u vlasništvo hrvatskih banaka ona je izdvojila argumente kako se na taj način povećao broj kanala za odljev financijskih sredstava iz zemlje te kako je bankovni sustav strateška industrija koja bi trebala ostati pod domaćom kontrolom. Razmatrajući prednosti tog razvojnog puta, pak, Dalić je istaknula kako je on ipak vratio povjerenje građana u banke, mobilizirao štednju, povećao konkurentnost i time snizio kamatne stope te relativno povećao kreditnu aktivnost. (Hina) rub ds