UKUPNA ULAGANJA EBRD-A U HRVATSKU PREMAŠILA MILIJARDU EURA

UKUPNA ULAGANJA EBRD-A U HRVATSKU PREMAŠILA MILIJARDU EURA Ukupna vrijednost odobrenih zajmova i ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatsku s krajem travnja ove godine premašila su iznos od milijarde eura i iznosila su 1.037.807.607 eura. Tim je iznosom financiran 51 projekt - 40 u privatnom, a 11 u javnom sektoru. O postojećim i budućim aranžmanima Hrvatske sa EBRD-om hrvatska će delegacija razgovarati s predstavnicima Banke na predstojećoj godišnjoj skupštini EBRD-a u Bukureštu 19. i 20. svibnja. U dosadašnjim je aranžmanima, za privatni sektor u Hrvatskoj EBRD odobrio 684,57 milijuna eura, a za javni 353,23 milijuna eura. Pri ulaganjima u javni sektor, jednako kao i Europska investicijska banka, EBRD prioritet daje infrastrukturnim projektima, posebice cestogradnji te izgradnji, obnovi ili modernizaciji željeznice. Tako je najveći zajam, u iznosu od 90 milijuna eura, odobren 2001. godine Autocesti Rijeka-Zagreb, i to za izgradnji 22,9 kilometara dionice Vrbovsko-Vukova Gorica. Sa značajnih 36,2 milijuna eura EBRD je 1994. godine financirala i projekt obnove autocesta, odnosno završetka dionice Oštrovica-Delnice, poboljšanje cesta, nabavku opreme za ispitivanje mostova te održavanje tunela Učka. EBRD je 1998. godine sa 40,5 milijuna eura financirala i obnovu željezničkih lokomotiva, a među ostalim projektima nalazi se i izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u jadranskim gradovima (41,13 milijuna eura), obnova električne distribucijske mreže na ratom pogođenim područjima (32,2 milijuna eura) te kredit INA Rafineriji Rijeka za pročišćavanje otpadnih voda i uklanjanje opasnog otpada (36 milijuna eura). Također, tu su i dvije kreditne linije EBRD-a u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), jedna namijenjen financiranju obnove turističkih objekata oštećenih u ratu (iz 1996. godine), te kreditna linija za malo i srednje poduzetništvo, u kojoj sudjeluje i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB). Od ukupnog iznosa usmjerenog u privatni sektor, nešto više od 13,5 posto, odnosno 93,2 milijuna eura odnosi se na izravna ulaganja, dok ostatak čine zajmovi odobreni hrvatskim tvrtkama ili bankama. Najveće ulaganje EBRD-a u Hrvatskoj jest ono iz 1996. godine, u iznosu od 32,26 milijuna eura, a bilo je namijenjeno za proširenje proizvodnih pogona i privatizaciju Plive. Također, 1998. godine EBRD ulaže 25,5 milijuna eura za restrukturiranje i proširenje pogona koprivničke prehrambene industrije Podravka. Najveći dio zajmova, pak, odnosi se na kredite odobrene hrvatskom bankarskom sektoru, većim dijelom za potporu njihovim kreditnim linijama, dok je dio sredstava bio namijenjen privatizaciji, modernizaciji, restrukturiranju ili proširenju poslovanja hrvatskih tvrtki. Među dosadašnjim korisnicima EBRD-ovih sredstava tako su koncern Agrokor, tvrtka GlobalNET, Našicecement, VIPnet, Vetropack Straža i trgovački lanac Getro. EBRD u pripremi ima još četiri projekta u Hrvatskoj. Među njima je 25 milijuna eura vrijedna projekt obnove Centra za kontrolu zračne plovidbe u Zagrebu, zatim 376 tisuća eura investicije u dionice hrvatskih banaka, 20 milijuna eura namijenjenih za financiranje malih i srednjih poduzeća, kao i 25 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzeća iz djelatnosti poljoprivrede.