SREDSTVA SVJETSKE BANKE ZA BROJNE PROJEKTE U HRVATSKOJ

SREDSTVA SVJETSKE BANKE ZA BROJNE PROJEKTE U HRVATSKOJ Hrvatska sa Svjetskom bankom (IBRD) ima u provedbi 20 projekata za koje je IBRD odobrila zajmove u ukupnom iznosu 580 milijuna američkih dolara i 360 milijuna eura, a u pripremi je još pet projekata sa ukupno predviđenim iznosima zajmova od gotovo 400 milijuna dolara. Od početka 1993. kada je Hrvatska postala punopravna članica, Svjetska banka i njene institucije (Međunarodna financijska korporacija - IFC i Agencije za multilateralno garantiranje investicija - MIGA), kroz brojne zajmove, darovnice i jamstva odobrile su Hrvatskoj značajna sredstva ponajprije namijenjena obnovi, izgradnji infrastrukture, strukturnim prilagodbama i razvitku. IBRD je tako kroz 16 dugoročnih zajmova, jedan predujam zajma, dva jamstva te staro preuzeto jamstvo za Istarski vodovod ukupno odobrila zajmova (ovisno o valuti u kojoj su sredstva odobrena) u iznosu od 580 milijuna američkih dolara i 360 milijuna eura. Jedan od najvećih bio je prošlogodišnji SAL zajam za strukturne prilagodbe, u iznosu od 202 milijuna dolara (prva tranša od 100 milijuna dolara povučena je krajem prošle godine, a povlačenje druge tranše očekuje se krajem ove godine), a slijedi ga 128 milijuna dolara vrijedan hitni zajam za obnovu iz 1994. godine. Značajnija sredstva te banke bila su do sada namijenjena obnovi, rekonstrukciji ili modernizaciji prometne infrastrukture - cesta i željeznice, a tu su i projekti ulaganja u sustav zdravstva, mirovinski sustav, kao i tehnička pomoć u vezi sa stečajevima. Sa Svjetskom bankom u pripremi su projekti vrijedni gotovo 400 milijuna dolara. Od tih projekta, najvredniji su projekti modernizacije Luke Rijeka i izgradnje Riječke obilaznice te zaštite okoliša u priobalju (vodoopskrba i odvodnja). Za svaki od ta dva projekta predviđeno je po 150 milijuna dolara, dok je ostatak predviđen za modernizaciju gruntovnice i katastra, ulaganju u mirovinski sustav te projektu gradskih toplana (zajam HEP-u). Osim kroz zajmove i jamstva, IBRD je Hrvatskoj do kraja prošle godine, kroz 26 darovnica dodijelila 4,47 milijuna dolara, 199,8 milijuna japanskih jena te 352,8 tisuća britanskih funti bespovratnih sredstava uglavnom za tehničku pomoć. Tako su sredstva IBRD-a darovana za pripreme zakona o nabavi te stečajnog zakona, projektima socijalne skrbi, zaštite okoliša, strukturalnih prilagodbi javnog sektora i poljoprivrede, i sl. U pripremi je, pak, najveća darovnica - u iznosu od 5,07 milijuna dolara, za Projekt očuvanja kraških ekoloških sustava te darovnica u iznosu od 425,36 tisuća dolara za Projekt socijalnog i gospodarskog jačanja Hrvatske. IFC je, pak, kroz osam realiziranih projekata ulaganja i kreditiranja najviše ulagala u hrvatski bankarski sektor, ali i u modernizaciju, proširenje kapaciteta ili dokapitalizaciju industrije - Tvornice cementa Koromačno, tvornicu papira, poluceluloze i kartonaže Belišće, brodogradilište Viktor Lenac te u izgradnju novog Plivinog istraživačkog instituta. Ukupna vrijednost do sada odobrenih sredstava (zajedno sa sredstvima za dva projekta koji su odobreni, ali još nisu realizirani), kreće se oko 180,8 milijuna dolara, 87 milijuna njemačkih maraka te 16 milijuna eura. U pripremi je i ulaganje IFC-a u Croatia banku, za što je hrvatsko Ministarstvo financija dalo suglasnost početkom ove godine, zatim kreditna linija za stanogradnju, ponovno ulaganje u modernizaciju Belišća i Viktora Lenca, izgradnja nove tvornice opeke u Sesvetama te ulaganje u Hrvatsku poštansku banku. Suradnja Hrvatske i MIGA-e, pak, svodi se na dvije garancije koje je ta agencija izdala za ulaganja u Hrvatsku - 1997. godine danskoj tvrtki Brodene Hartmann za ulaganje u Bilopak te jamstvo austrijskoj banci Kaertner Landes und Hypothekenbank iz 1999. godine za ulaganje u Hypo Alpe Adria Bank, odnosno tada Slavonsku banku.