ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: NEZAPOSLENOST U SVIBNJU SMANJENA 3 POSTO

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: NEZAPOSLENOST U SVIBNJU SMANJENA 3 POSTO Nezaposlenost u Hrvatskoj je u svibnju smanjena tri posto u odnosu na travanj, a broj nezaposlenih pao je za više od 13.000, objavio je danas Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Radi se o najvećem apsolutnom padu nezapolenosti od 1996. i najvećem smanjenju stope nezaposlenosti u zadnjih deset godina, izjavila je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić. U Hrvatskoj je krajem svibnja bilo 394.094 nezaposlenih osoba, što je 13.600 manje nego u travnju, ali i 20.700 više nego u svibnju 2001. Stopa nezaposlenosti pala je s travnjskih 23,4 posto na 22,7 posto u svibnju, dodala je Crnković-Pozaić. Nezaposlenost je smanjena u svim županijama, osim u Primorsko- goranskoj u kojoj je porasla za 0,5 posto. Najveće smanjenje nezaposlenosti ostvareno je u Istarskoj (17.9 posto) i Dubrovačko - neretvanskoj županiji (8,9 posto), rekla je Pozaić. Naglasila je da se smanjenje nezaposlenosti može pripisati sezonskom zapošljavanju u turizmu, u kojem su se prošli mjesec zaposlile 6133 osobe od 19.883 ukupno zaposlenih u svibnju. Istovremeno se HZZ-u prijavilo 16.667 nezaposlenih osoba, od kojih 3686 posao traži prvi put, a 12.981 je prethodno bilo zaposleno, uglavnom na određeno vrijeme. Ravnateljica HZZ-a izvijestila je i o provedbi Vladinih programa zapošljavanja koja je počela prije tri mjeseca. Kroz te se programe dosad zaposlilo 4016 osoba od planiranih 14.029 u ovoj godini, a poslodavcima je za poticajne mjere isplaćeno 3,2 milijuna kuna. Vlada tim programima u idućih pet godina planira zaposliti preko 36 tisuća nezaposlenih, za što će iz proračuna izdvojiti od 1,2 milijardi kuna. Poslodavci su najveći interes pokazali za program "S faksa na posao" i "Iskustvom do profita" za starije nezaposlene osobe, a najmanje za zapošljavanje invalida i kvalificiranih radnika bez iskustva. Najviše zahtjeva HZZ-u su podnijeli poslodavci iz Zagreba, Splita, Varaždina i Čakovca, a najmanje iz Gospića, Zadra i Karlovca. Pozaić smatra da je prerano za ocjenu uspješnosti programa i da ih ne bi trebalo mijenjati kako bi se poslodavci na njih lakše navikli. Najavila je da će zajednička radna skupina HZZ-a i Vlade ipak razmotriti sve poticajne mjere, kako bi se otklonila preklapanja i povećala njihova učinkovitost. Također je najavila da će HZZ Vladi predložiti dodatne programe zapošljavanja za deficitarna zanimanja, osobito u brodogradnji, građevinarstvu i ugostiteljstvu. Osim toga, predložit će i sufinanciranje programa usavršavanja za nova znanja i vještine - tečajeve stranih jezika, informatike, knjigovodstva i druga znanja za koja postoji interes poslodavaca.