ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Prema anketi o radnoj snazi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 16,3 posto, dok je prema administrativnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) stopa
nezaposlenosti u tom razdoblju bila bitno veća i iznosila je 21,8 posto.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Prema anketi o radnoj snazi stopa
nezaposlenosti u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine
iznosila 16,3 posto, dok je prema administrativnoj evidenciji
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) stopa nezaposlenosti u tom
razdoblju bila bitno veća i iznosila je 21,8 posto.#L#
Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, a
provodi se dva puta godišnje na uzorku kućanstava.
Prema podatcima Ankete, u drugoj polovici 2001. u Hrvatskoj je bilo
289 tisuća nezaposlenih, što je u prosjeku za 91 tisuću manji broj
od podataka HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti (380 tisuća).
Anketirane osobe izjašnjavale su se i o prijavljenosti službi za
zapošljavanje, a usporedba tih podataka pokazuje da je od ukupno
289 tisuća nezaposlenih po Anketi njih 84 posto prijavljeno, dok 16
posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu
službi za zapošljavanje.
Istodobno, od ukupno 380 tisuća nezaposlenih registriranih u HZZ-
u, više od trećina njih, točnije 36,3 posto, odnosno 138 tisuća ne
zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Naime, Anketa koristi međunarodne kriterije koji nezaposlenu osobu
definiraju s tri uvjeta - da u referentnom tjednu nije uopće radila,
da traži posao, te da je spremna prihvatiti ponuđeni posao, dok se
zaposlenom osobom smatra svatko tko je u referentnom tjednu barem
jedan sat radio za naknadu bilo u novcu ili naturi.
Primjene li se ti kriteriji podatci govore da je nešto manje od
dvije trećine, ili 63,7 posto od ukupnog broja osoba prijavljenih
Zavodu za zapošljavanje nezaposleno i po međunarodnoj
metodologiji. Ostali se, prema međunarodnoj metodologiji, ne
svrstavaju u nezaposlene, već je 19,5 posto njih neaktivno, odnosno
nisu tražili posao ili ne bi mogli prihvatiti ponuđeni posao u iduća
dva tjedna, dok je 13,4 posto onih koji rade i prema Anketi se
svrstavaju u zaposlene.
Anketa o radnoj snazi najopsežnije je istraživanje o obilježjima
tržišta rada koje se u Hrvatskoj provodi od studenog 1996., a u
međuvremenu je došlo do dviju metodoloških promjena. Tako se anketa
do 1999. provodila na uzorku kućanstava u koji nisu bila obuhvaćena
izravno ratom zahvaćena područja, a od 2000. obuhvaća cijelo
područje Hrvatske. Druga se metodološka promjena odnosi na podatak
o broju stanovnika, jer se od 2001. kao polazna veličina uzima
ažurirani podatak iz prvih rezultata popisa stanovništva 2001.
Posljedice tih metodoloških promjena su vidljive i u usporedbi
podataka o osnovnim kategorijama stanovništva u odnosu na
prijašnja razdoblja.
U drugom polugodištu prošle godine radno sposobno stanovništvo
Hrvatske definirano samo donjom granicom starosti (navršenih 15
godina života) činilo je 3.510.000 osoba, što je u odnosu na prvo
polugodište iste godine smanjenje za 0,2 posto.
U istoj usporedbi odnos dviju ključnih kategorija radno sposobnog
stanovništva bilježi pozitivan trend - radna snaga (aktivno
stanovništvo) povećala se za 2,5 posto, dok je broj neaktivnih
osoba smanjen za 2,8 posto.
Radna snaga dijeli se na 1.478.000 zaposlenih i 289.000
nezaposlenih i u usporedbi s prvim polugodištem 2001. oba su
podatka povećana, ali u negativnom odnosu, tj. zaposlenost je
porasla za 1,2 posto, a nezaposlenost za 9,5 posto. To je
rezultiralo i istovremenim povećanjem stope nezaposlenosti i ona
je sa 15,3 posto u prvom prošle godine u drugom polugodištu povećana
za jedan postotni poen, na 16,3 posto.
(Hina) bn ds