ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Nezaposlenost u Hrvatskoj je u svibnju smanjena tri posto u odnosu na travanj, a broj nezaposlenih pao je za više od 13.000, objavio je danas Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Nezaposlenost u Hrvatskoj je u svibnju
smanjena tri posto u odnosu na travanj, a broj nezaposlenih
pao je za više od 13.000, objavio je danas Hrvatski zavod za
zapošljavanje (HZZ).#L#
Radi se o najvećem apsolutnom padu nezapolenosti od 1996. i
najvećem smanjenju stope nezaposlenosti u zadnjih deset godina,
izjavila je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja
Crnković-Pozaić.
U Hrvatskoj je krajem svibnja bilo 394.094 nezaposlenih osoba, što
je 13.600 manje nego u travnju, ali i 20.700 više nego u svibnju
2001.
Stopa nezaposlenosti pala je s travnjskih 23,4 posto na 22,7 posto u
svibnju, dodala je Crnković-Pozaić.
Nezaposlenost je smanjena u svim županijama, osim u Primorsko-
goranskoj u kojoj je porasla za 0,5 posto. Najveće smanjenje
nezaposlenosti ostvareno je u Istarskoj (17.9 posto) i Dubrovačko -
neretvanskoj županiji (8,9 posto), rekla je Pozaić.
Naglasila je da se smanjenje nezaposlenosti može pripisati
sezonskom zapošljavanju u turizmu, u kojem su se prošli mjesec
zaposlile 6133 osobe od 19.883 ukupno zaposlenih u svibnju.
Istovremeno se HZZ-u prijavilo 16.667 nezaposlenih osoba, od kojih
3686 posao traži prvi put, a 12.981 je prethodno bilo zaposleno,
uglavnom na određeno vrijeme.
Ravnateljica HZZ-a izvijestila je i o provedbi Vladinih programa
zapošljavanja koja je počela prije tri mjeseca.
Kroz te se programe dosad zaposlilo 4016 osoba od planiranih 14.029
u ovoj godini, a poslodavcima je za poticajne mjere isplaćeno 3,2
milijuna kuna. Vlada tim programima u idućih pet godina planira
zaposliti preko 36 tisuća nezaposlenih, za što će iz proračuna
izdvojiti od 1,2 milijardi kuna.
Poslodavci su najveći interes pokazali za program "S faksa na
posao" i "Iskustvom do profita" za starije nezaposlene osobe, a
najmanje za zapošljavanje invalida i kvalificiranih radnika bez
iskustva.
Najviše zahtjeva HZZ-u su podnijeli poslodavci iz Zagreba, Splita,
Varaždina i Čakovca, a najmanje iz Gospića, Zadra i Karlovca.
Pozaić smatra da je prerano za ocjenu uspješnosti programa i da ih
ne bi trebalo mijenjati kako bi se poslodavci na njih lakše
navikli.
Najavila je da će zajednička radna skupina HZZ-a i Vlade ipak
razmotriti sve poticajne mjere, kako bi se otklonila preklapanja i
povećala njihova učinkovitost.
Također je najavila da će HZZ Vladi predložiti dodatne programe
zapošljavanja za deficitarna zanimanja, osobito u brodogradnji,
građevinarstvu i ugostiteljstvu. Osim toga, predložit će i
sufinanciranje programa usavršavanja za nova znanja i vještine -
tečajeve stranih jezika, informatike, knjigovodstva i druga znanja
za koja postoji interes poslodavaca.
(Hina) bcav az