DURHAM, 4. lipnja (Hina) - Američki su znanstvenici nakon 130 godina upotrebe otkrili način djelovanja nitroglicerina pri ublažavanju bolova u grudima, piše znanstveni magazin "Proceedings of the National Academy of Sciences".
DURHAM, 4. lipnja (Hina) - Američki su znanstvenici nakon 130
godina upotrebe otkrili način djelovanja nitroglicerina pri
ublažavanju bolova u grudima, piše znanstveni magazin "Proceedings
of the National Academy of Sciences". #L#.
Dr. med. Jonathan Stamler i njegova ekipa znanstvenika iz
medicinskog centra sveučilišta Duke te medicinskog instituta
Howard Hughes otkrili su djelovanje nitroglicerina, koji liječnici
već više od 130 godina pripisuju osobama s bolovima u grudima, iako
se sve do danas nije točno znalo na koji način nitroglicerin
djeluje.
Američki su znanstvenici nedavno otkrili enzim koji je odgovoran za
pokretanje procesa razgradnje nitroglicerina. U tom procesu
nastaju molekule koje sadrže dušikov oksid, a on opušta krvne žile
što rezultira boljim protokom krvi i nestankom bolova u grudima.
Navedeni je enzim nazvan mitohondrijski aldehid-dehidrogenaz
(mALDH). Djelovanje tog enzima, međutim, prestaje pri prečestoj
uporabi, zbog pojave neosjetljivosti na taj lijek, pa su liječnici
povremeno znali propisivali prekid terapije na određeno
razdoblje.
Za otkrivanje načina djelovanja nitroglicerina od presudne je
važnosti bio razvoj zamršenih biokemijskih procesa s ciljem
otkrivanje mjesta na kojemu mALDH razgrađuje nitroglicerin.
Umjesto traženja te reakcije u tkivu krvnih žila, ekipa
znanstvenika sa sveučilišta Duke proučavala je druge vrste tkiva i
otkrila da su se slične biokemijske reakcije odvijale u makrofagima
- velikim stanicama imunološkog sustava koje se u velikim
količinama mogu uzgojiti u laboratorijskim uvjetima, za razliku od
stanica koje se nalaze u krvi.
Znanstvenici su zatim makrofage podvrgnuli nizu zamršenih procesa
pročišćavanja i otkrili da se ključna reakcija odvija u
mitohondrijima makrofaga. Odvijanje toga procesa nakon toga
potvrđeno je i u mitohondrijima krvnih stanica.
Osim tih rezultata, tijekom kliničkih ispitivanja pokazalo se da ne
postoje podaci koji bi dokazali da nitroglicerin zaista popravlja
stanje osoba s bolesnim srcem, nego postoje razlozi za vjerovanje
da bi nitroglicerin za njih mogao biti čak i štetan.
Pri ponavljanim reakcijama s nitroglicerinom, zalihe enzima mALDH
u mitohondrijima posve se iscrpe pa se više ne može obaviti njegova
razgradnja, a nitroglicerin istodobno oštećuje mitohondrije i
stanice srca koje bi trebao zaštititi.
Rezultati ovog istraživanja navode na zaključak da i neki drugi
lijekovi kao što su sulfonilureati, koji koriste osobe oboljele od
dijabetesa, hidrati klora koji se koriste za liječenje poremećaja
sna i acetaminofen, sprječavaju djelovanje enzima mALDH.
Zbog svega toga, osobe s bolesnim srcem možda ne bi ni trebale
uzimati nitroglicerin, a ako ga uzimaju, ne smiju konzumirati
alkohol. Poznato je, naime, da je jedna inačica gena koji upravlja
enzimom mALDH odgovorna za nesposobnost tijela da razgradi
alkohol. Zbog toga bi se prije propisivanja liječenja
nitroglicerinom trebao provjeriti genetički status svakoga
pacijenta, smatra dr. Stamler.
(Hina) rug dj