RU-CN-DIPLOMACIJA-Glasila/mediji-Diplomacija RU- NG - RUSKO-KINESKI ODNOSI NA KUŠNJI RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA3. VI. 2002.Propali Ivanovljev posjet Pekingu Posjet ministra obrane RF Sergeja Ivanova Pekingu jasno je pokazao da su
odnosi dviju zemlja utemeljeni na jednoličnoj (izvoz oružja i tehnologije iz Rusija u Kinu) vojno-tehničkoj suradnji. Dotle su vojni odnosi, posebice kontakti među oružanim snaga, puno gore razvijeni i podsjećaju na odnose potencijalnih suparnika a ne strateških partnera.I potpisani se dokumenti odnose na vojno-tehničku suradnju, koja nije prioritet ruskoga ministra. On je izjavio kako su rusko-kineski odnosi harmonični, a dokazuje brojem Kineza koji se obrazuju ili su se obrazovali u Rusiji (200 i 2000 ljudi). I u tom slučaju je jednosmjerna suradnja - U Nebeskoj nema naših vojnika na izobrazbi, iako imaju Kinezi u čemu nas podučavati. Treba još istaknuti da je jedini izuzetak suradnja Rusije i Kina na polju specijalnih služba u povodu islamskog terorizma. To je stanje uzrokovano stajalištem Kine da je samodovoljna država s rastućim vojno-političkim ambicijama. A Moskva je previše uvučena u trokut Rusija-SAD-Europa i ne obraća pozornost na
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
3. VI. 2002.
Propali Ivanovljev posjet Pekingu
Posjet ministra obrane RF Sergeja Ivanova Pekingu jasno je pokazao
da su odnosi dviju zemlja utemeljeni na jednoličnoj (izvoz oružja i
tehnologije iz Rusija u Kinu) vojno-tehničkoj suradnji. Dotle su
vojni odnosi, posebice kontakti među oružanim snaga, puno gore
razvijeni i podsjećaju na odnose potencijalnih suparnika a ne
strateških partnera.
I potpisani se dokumenti odnose na vojno-tehničku suradnju, koja
nije prioritet ruskoga ministra. On je izjavio kako su rusko-
kineski odnosi harmonični, a dokazuje brojem Kineza koji se
obrazuju ili su se obrazovali u Rusiji (200 i 2000 ljudi). I u tom
slučaju je jednosmjerna suradnja - U Nebeskoj nema naših vojnika na
izobrazbi, iako imaju Kinezi u čemu nas podučavati. Treba još
istaknuti da je jedini izuzetak suradnja Rusije i Kina na polju
specijalnih služba u povodu islamskog terorizma.
To je stanje uzrokovano stajalištem Kine da je samodovoljna država
s rastućim vojno-političkim ambicijama. A Moskva je previše
uvučena u trokut Rusija-SAD-Europa i ne obraća pozornost na
osnaženu Kinu.
Ministru je poziv u Kinu bio upućen još u proljeće 2001. ali on nije
imao vremena uzvratiti zbog višestrukih posjeta SAD-u, Švedskoj,
Britaniji, Belgiji, Njemačkoj i drugim državama. Jednako je loše
bilo i s posjetom izaslanstva Narodno-oslobodilačke armije Kine,
koju nije primio vojni vrh prije Sergeja Ivanova. A Kinezi su naše
niže vojne dužnosnike primali na razini ministara. Takvi i drugi
primjeri morali su utjecati na vojno vodstvo Kine i u vezi s
Ivanovljevim zadnjim posjetom.
Nove okolnosti mogle bi utjecati i na pogoršanje vojno-tehničke
suradnje. Peking, kao važniji kupac ruskih visoko-tehnoloških
oružja, ne misli činiti oštre korake. Ali sniženja razine rusko-
kineskih vojnih kontakata može se u perspektivi okrenuti tako da
Kina diferencira izvore kupovine oružja, što bi ruskim izvoznicima
moglo nanijeti snažan udarac.
Još je važnije da Rusija ne može voditi dijalog iz pozicije
'starijeg brata'. Vojne mogućnosti Kine uskoro će prerasti ruske,
jer naša zemlja zasad ima prevlast u strateškom naoružanju i nekim
visokotehnološkim sferama. A u tom kontekstu preorijentacija
Moskve na suradnju sa Zapadom na račun slabljenja kontakata s
Pekingom pokazuje se kao kratkovidna i neisplativa politika, pišu
Andrej Savicki i Igor Korotčenko.