NJ 22. V. TAZ: AMERIČKI UNILATERALIZAM IMA DUGE KORIJENE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 22. V. 2002. Po potrebi i bez SAD "Jadikovke zbog 'unilateralizma' Bushove vlade, koje ovih dana razgovjetno odjekuju i Berlinom, ističu se izdvojenošću iz bilo kakvog povijesnog konteksta. Kritičari smatraju politiku izdvojenih nastupa raskidom s dosadašnjom američkom politikom. Kada bi to bilo točno, razdoblje u europsko-američkim odnosima koje se proteže od završetka Drugog svjetskog rata do pada Berlinskog zida mogli bismo nazvati zlatnim dobom ravnopravne suradnje. Takva vizura previđa jednu sitnicu - naime, SAD su 50 godina u zapadnoj Europi nastupale kao hegemonijalna sila. Ta je pak sila nužno bila asimetrična što potvrđuje već usporedba tadašnjih potencijala za atomsko zastrašivanje. U toj je asimetričnoj strukturi njemačka politika prilično spretno manevrirala po načelu neisključivanja - Nijemci su pripadali i Atlantiku i Europi. Naknadno se ispostavilo da je to manevriranje i balansiranje bilo uvjet njemačkog ujedinjenja iz 1989./1990. Nijemci su u 'atlantskoj zajednici', utemeljenoj na vrijednostima, vidjeli opipljiv interes. To je vrijedilo i za američku politiku i njezinu konfrontaciju s drugom supersilom - Sovjetskim Savezom. Kada im se to činilo uputnim, SAD su konzultirale zapadnoeuropske saveznike iako se nikada nije moglo konstatirati da američka globalna politika obuhvaća i element istinskog multilateralizma pri donošenju političkih odluka. Opisano više nego vidljivo stanje stvari dokončano je kada je raspad Sovjetskog Saveza označio kraj blokovske konfrontacije ali i američke blokovske hegemonije. Dugo su vlade članica EU same sebe smatrale nekom vrstom majstora za popravke koja bi nastupila kad god bi Amerikanci obavili grube vojne radove. Takva je politika gurala Sjedinjenim Državama odgovornost intervencionističke sile da bi se potom potajice žalila na izostanak pokušaja civilnih rješenja međunarodnih sukoba. Bilo bi krajnje vrijeme da tužaljke zbog američkog kapitalizma ustupe mjesto razboritom uključivanju tog kapitalizma u sve računice. Američke vladajuće elite oduvijek su imale problema s prakticiranjem multilateralizma a posebno zaziru od delegiranja vlasti na međunarodna tijela. Iz toga je moguće izvući jednostavan zaključak: po mogućnosti sa Sjedinjenim Državama, inače i bez njih", zaključuje Christian Semler.