WASHINGTON, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Genetski gledano, čovjeka je vrlo teško razlikovati od miša, tvrde znanstvenici.
WASHINGTON, 3. lipnja (Hina/Reuters) - Genetski gledano, čovjeka
je vrlo teško razlikovati od miša, tvrde znanstvenici. #L#
Usporedba kromosoma miša s ljudskim kromosomom, koju su proveli
znanstvenici kompanije Celera Genomics, pokazala je oni nose vrlo
slične gene. Znanstvenici se nadaju da će usporedbom ljudske DNK
sekvence s onima drugih životinja otkriti što ljude čini
jedinstvenima. Budući da im je mnogo toga poznato o genetici
miševa, na kojima se provodi velika većina laboratorijskih
eksperimenata, smatraju da će im komparativna genomika omogućiti
bolje razumijevanje ljudske biologije.
Richard Mural i skupina znanstvenika Celere usporedili su mišji
kromosom 16 s ljudskim kromosomom 21. Ta su dva kromosoma izabrana
jer su oba relativno mala i dobro poznata znanstvenicima.
"Najzanimljivija stvar koju smo pronašli jest količina genetske
sličnosti ljudi i miševa" kazao je Neal Copeland, stručnjak za
genetiku i genomiku američkog Nacionalnog instituta za rak.
Istraživači Celera Genomicsa pronašli su da miševi imaju oko 10
posto manje DNK no ljudi, uglavnom zato jer ljudski genom ima mnogo
više sekvenci koje se ponavljaju. Celera sekvencira čitavu
kolekciju gena miša te završava ljudsku sekvencu, koja je
satavljena 2000. godine.
Jedna od tajni na koju je ukazalo sekvenciranje ljudskog genoma je
potrebna količina gena za stvaranje osobe. Naime, znanstvenici su
dugo smatrali da ljudi imaju oko 100.000 različitih gena, no Celera
je ustanovila da ih zapravo ima oko 30.000, što je mnogo manje no
neke biljne vrste.
"Količina DNK u organizmu nema nikakvog utjecaja na čimbenike koji
utječu na kompleksnost organizma," kazao je Mural. Znanstvenici
sada vjeruju da geni nisu jedini važni dijelovi genoma, već da i
sekvence koje se ponavljaju također igraju ključnu ulogu u kontroli
gena.
Celera je u svom istraživanju ustanovila da miševi u kromosomu 16
imaju 731 gen, od čega ih je 14 specifično za miševe, dok je broj
specifičnih gena za ljude 21. Na temelju tih rezultata može se
pretpostaviti da je oko dva posto mišjih gena jedinstveno za
miševe, a oko 2,9 posto gena za ljude.
Jedna velika razlika leži u genima koji kontroliraju proizvodnju
struktura zvanih cink prsti, koji igraju ogromnu ulogu u regulaciji
toga što geni čine, pa je to vjerojatno ključ procesa kojim su
miševi i ljudi evolvirali u različite vrste.
(Hina) jšk dj