FRANCUSKA-LE MONDE OD 22.5.02. EUROPA I AMERIČKA POLITIKA

FRANCUSKA LE MONDE 22.V.2002. Europa i američki mesijanizam "Gotovo godinu dana nakon prvog puta Georgea W. Busha u Europu, u svijetu se puno stvari promijenilo, ali ne i odnosi između Sjedinjenih Država i njihovih europskih saveznika. Pače, slika koju svatko ima o onom drugom se pokvarila. U lipnju 2001., pet mjeseci pošto je novi predsjednik stupio na dužnost, Europljani su imali loše mišljenje o Bushovoj upravi i njegovu šefu; danas, budući da velika većina Amerikanaca podupire svoje čelnike, sam SAD u Europi drže drzovitim, ratobornim i neosjetljivim na bilo kakvu kritiku. I obrnuto, među američkim političkim dužnosnicima i komentatorima prevladava puno negativniji stav prema Europi nego prije godinu dana. Amerikanci su to nepovjerljiviji prema njoj što više, nakon 11.IX., odobravaju zamisli i stajališta Bushove momčadi i njegovih pristaša. Zamisao da je Europa izložena valu protuamerikanizma koji sve ruši na svom putu suviše odgovara onima koji je šire u SAD-u da bi bila istinita. Naprotiv, krivo bi bilo vjerovati da se danas u Americi guši svako različito mišljenje i da 'bušizam' neograničeno vlada. Dakako, nesuglasica je puno manje u napadnutoj zemlji koja se osjeća ugrožena, ali demokracija je i dalje snažna, a izbori koji će se održati za šest mjeseci kako bi se obnovio Zastupnički dom, trećina Senata i mnogi guverneri, sve su samo ne formalnost. Raspra o tomu kako je Bijela kuća iskoristila podatke kojima je raspolagala do 11.IX. potvrđuje da je prošlo vrijeme nepovredivog jedinstva i da stratosferska istraživanja s čijih visina gleda g. Bush, ne štite potonjeg od kritike. Naprotiv: pošto su republikanci odlučili iskoristiti povjerenje koje uživa predsjednik kao predvodnik u ratu protiv terorizma, i demokrati misle da ga mogu napasti na tom polju, ne samo u svezi s gospodarskim i socijalnim pitanjima. (...) Amerika je danas ušla u novo razdoblje svoje povijesti u kojemu preteže ono što bismo mogli nazvati povratak američkog mesijanizma. Iznenađuje što je sadašnja uprava preuzela velik dio tema koje su prevladavale u bivšeg takmaca g. Busha u predsjedničkoj utrci 2000., Johna McCaina. Što je govorio senator iz Arizone? Uglavnom ovo: priča nije gotova, Amerika se ne smije banalizirati, ona mora nositi svoju poruku dalje i jače no ikad. Što danas kaže Colin Powell, državni tajnik g. Busha, u razgovoru objavljenom u 'Liberationu' od 18.V? 'Istina je da ova uprava ima vrlo jaka uvjerenja i vrijednosti'. I dodaje: 'Pokušavamo utvrditi kako ih uskladiti s interesima naših prijatelja'. S jedne strane vrijednosti, s druge interesi: ne može se bolje opisati predodžba koju momčad na vlasti ima o samoj sebi i o Europi. Napadaji od 11.IX. imali su dvije posljedice. Prva je što su podsjetili Amerikance kakve ideale zagovaraju. Dok su za neke Europljane napadaji bili posljedica pogrješaka koje je počinio SAD, velika većina, da ne kažemo svi Amerikanci, vidjeli su u njima dokaz svoje vrijednosti, ili zapravo vrijednosti njihova društvenog obrasca o čemu svjedoči mržnja na koju ga je osudilo mračnjaštvo Bin Ladena i talibana. Misle da izdržljivost tog obrasca nije zajamčena i da se vrijednosti u koje vjeruju moraju braniti jer uvijek mogu biti izložene napadu. Druga je posljedica da su g. Bush i njegova vlada, okrenuti prema unutra, otkrili da se moraju zanimati za vanjski svijet i u njemu mahati zastavom onako kako zapravo želi g. McCain. Tako se George W. Bush koji u srijedu dolazi u Europu promijenio. Njegov unilateralizam više nije jednostrani uzmak; obratio se. U času kada se Europska unija priprema za novo proširenje i razmišlja o budućim ustanovama, suparništvo između američke i europske političke kulture se zaoštrava. Europska se javnost nakon govora g. Busha o 'osovini zla' i u tijeku sukoba između Izraela i Palestinaca oblikovala i očitovala u oporbi prema SAD-u. Je li spremna slušati američkog predsjednika? I je li on siguran da želi s njome razgovarati?", pita se Patrick Jarreau.